Nije ovo prvi put da iskri između predsjednice i premijera. Predsjednica je u nekoliko navrata kritizirala rad Vlade, a premijer je uzvraćao opstrukcijom njenih vanjskopolitičkih aktivnosti. Sada se čini da su joj u HDZ-u izjavu o marginalcima ozbiljno zamjerili. Zapravo, Plenković se od početka protivio posjetu Vučića Zagrebu te se jasno moglo iščitati da posjet nije koordiniran između Pantovčaka i Banskih dvora ili barem ne u mjeri u kojoj je premijer smatrao da je to potrebno. Plenković je na stol stavio i pitanje ratne odštete, protivno željama predsjednice koja je pozvala Vučića i dogovorila susret.

Čini se da je izjava o marginalcima savršeno legla da se nastavi svađa s predsjednicom. Josip Đakić, saborski zastupnik HDZ-a i predsjednik HVIDR-e, koja je zapravo uz pomoć Udruge udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata organizirala prosvjed protiv Vučića, smatra da predsjednici takva izjava nije trebala. Šef HVIDR-e otvoreno je zaprijetio predsjednici da će branitelji razmisliti hoće li je i dalje podržavati nakon što je prosvjednike protiv Vučića nazvala marginalcima. Osim braniteljskih i stradalničkih skupina, protiv Vučića su protestirali i autohtoni pravaši Dražena Keleminca.

Na Đakića se nadovezao Plenković te nije želio komentirati izjavu predsjednice jer ne 'komentira komentare drugih ljudi', ali nije propustio naglasiti da se radilo o ljudima koji su jasno artikulirali svoj stav o čelniku susjedne zemlje, potencirajući dojam da su dvoje čelnih ljudi u Hrvatskoj u sukobu.

'Ne bih to nazvao sukobom, to je očekivano nesuglasje između neslužbenih predstavnika dijela branitelja, odnosno pripadnika ratom pogođenih socijalnih skupina, koji u odnosu na Srbiju, a posebice na Vučića, iz razumljivih razloga imaju vrlo tvrd i nepomirljiv stav', kaže politolog Pero Maldini sa Sveučilišta u Dubrovniku.

>>> Grabar Kitarović vs. Plenković: Politička igra gluhih telefona ili nešto dublje?

Maldini smatra da su iskoristili Vučićev posjet Zagrebu da javno pokažu svoje neslaganje s time, što je, nastavlja, 'njihovo pravo i treba ih razumjeti'. Uz njih, napominje, pojavili su se već dobro znani populisti koji nisu propustili priliku da na njima svojstven način steknu pokoji politički bod.

'Međutim jasno je da od perpetuiranja zategnutih odnosa nema koristi i da u takvom ozračju nije moguće riješiti nijedno otvoreno pitanje između Hrvatske i Srbije, uključujući ona koja su od posebnog interesa upravo tim socijalnim skupinama, posebice rasvjetljavanje sudbine nestalih i ubijenih u velikosrpskoj agresiji', naglašava Maldini.

Naravno, tu su, kaže, i mnoga druga pitanja, poput povrata opljačkanog kulturnog blaga, arhivske građe, naknade ratne štete, rješavanja graničnih sporova itd.

>>> Plenković poručio predsjednici: Ona mora sama artikulirati svoje želje

'Glavnina političkih aktera u Hrvatskoj svjesna je toga da radikalizam i isključivost u odnosima sa Srbijom ne pridonose rješavanju otvorenih pitanja te da je dijalog nužan. U tom smislu, predsjednica nije rekla ništa pogrešno jer radikalizam i isključivost u odnosima sa Srbijom, premda vrlo glasni, ipak su marginalni', poručuje Maldini.

Vučić, kao izabrani predsjednik Srbije, navodi politolog, legitimni je predstavnik svoje zemlje s kojom Hrvatska treba razgovarati, usprkos razumljivoj nelagodi i nepovjerenju s obzirom na njegovu ulogu u velikosrpskoj agresiji te nacionalističku retoriku koju još slušamo iz Srbije.

'Međutim treba biti pragmatičan i okrenuti se onome što je bitno, dakle rješavanju problema koji već predugo čekaju jer to je hrvatski interes', kaže Maldini.

Ipak, teško je vjerovati da Đakić u svom oštrom nastupu prema predsjednici nije imao prešutnu podršku predsjednika Vlade. Uostalom, prilično sinkronizirano s njima djelovao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. U javnosti se već dulje spekulira da Plenković i Grabar Kitarović nisu u dobrim odnosima iako dolaze iz iste stranke, HDZ-a. Vidljiv je bio i izostanak Plenkovića na svečanoj večeri za goste iz Srbije u ponedjeljak navečer na Pantovčaku. Plenković se ispričao putovanjem u Bruxelles, ali u utorak ujutro i dalje je bio u Hrvatskoj i davao izjave. 

Maldini kaže da je već dulje zamjetan izostanak njihove koordinacije u vanjskoj politici, pa je to tako i u ovom primjeru.

>>> Vučićev posjet opet raskolio Pantovčak i Banske dvore: Za predsjednicu ratna odšteta nije tema

'To svakako nije dobro, premda držim da Plenkovićevo postavljanje pitanja naknade ratne štete nije upereno protiv predsjednice, već prije pridobivanju potpore ili barem simpatija desnog krila svoje stranke, odnosno pripadnika ratom ugroženih socijalnih skupina. Naime, usprkos neupitnoj utemeljenosti hrvatskog zahtjeva za naknadom ratne štete, u ovom trenutku sasvim je jasno da ukupni odnosi nisu na toj razini da bi se to pitanje počelo rješavati', mišljenja je Maldini. 

Već ranije je prilikom jednog sukoba Plenković otvorio mogućnost da HDZ možda neće podržati predsjednicu u borbi za drugi mandat na Pantovčaku. Doduše, diplomatski zakamuflirano u izjavu s više sigurnosnih pojaseva.

Maldini smatra da kada bi u HDZ-u bio jedan ili više ozbiljnih pretendenata na tu poziciju, a s obzirom na hladan odnos i česte raskorake između premijera (Vlade) i predsjednice, takvo što bilo bi moguće.

Budući da takvih za sada nema, vjeruje da je vrlo vjerojatno da će HDZ ponovno kandidirati Kolindu Grabar Kitarović.

>>> Opet napeto: Sastanak s Vučićem priprema se mjesecima, zašto su u Vladi iznenađeni?

'Predsjednica balansira između svoje institucionalne pozicije, gdje je dužna kritizirati i usmjeravati izvršnu vlast uvijek kada to treba, čime bi trebala pokazati nezavisnost i objektivnost, i potrebe za podrškom svoje matične stranke, što je čini ovisnom i neobjektivnom', mišljenja je Maldini.

O uspjehu ili neuspjehu tog balansiranja i procjeni njezinog djelovanja, ocjenjuje politolog, ovisit će i potpora stranke.

'Ona može biti minimalna, kao što je bila ona SDP-ova Ivi Josipoviću, pa u tom smislu bez velike koristi, ili stvarna, gdje će se stranka snažno angažirati u kampanji, što može bitno pomoći. Međutim, neovisno o tome, rezultat izbora ipak je u rukama birača, a on će ovisiti i o protukandidatima te percepciji Kolinde Grabar Kitarović među građanima', zaključio je Maldini.