U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca – Udruge proizvođača lijekova (HUP-UPL) održana je konferencija posvećena obilježavanju deset godina korištenja biosličnih lijekova u hrvatskom zdravstvenom sustavu, a na njoj su sudjelovali stručnjaci iz redova javnoga zdravstva, nadležnih institucija, udruga pacijenata i proizvođača okupljenih u HUP-UPL-u.

Bioslični lijekovi naime pomažu u liječenju ili prevenciji mnogih bolesti u rasponu od nedostatka hormona, anemije povezane s kroničnom bolešću bubrega do drugih raširenih i teško izlječivih bolesti kao što su rak i autoimune bolesti, reumatoidni artritis, multipla skleroza i upalna bolest crijeva. U Europi postoji više od 30 godina iskustva s biološkim lijekovima: prva odobrena djelatna tvar za terapijsku upotrebu bio je biološki sintetiziran inzulin za humanu upotrebu, prvi put stavljen na tržište 1982 godine. Bioslični lijekovi stoga danas transformiraju zdravstvenu skrb u ključnim terapijskim područjima, poboljšavajući siguran pristup pacijentima i održivost europskih zdravstvenih sustava.

Uvodne govore na konferenciji održali su direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber, predsjednik HUP-Udruge proizvođača lijekova Jerko Jakšić te izaslanica ministar zdravstva Vera Katalinić Janković.

Irena Weber istaknula je kako Udruga proizvođača lijekova, kao granska udruga HUP-a, okuplja generičke i biosimilar-kompanije odgovorne za gotovo sto posto tržišta generičkih i biosličnih lijekova u Hrvatskoj. 'Industrija je to visoke dodane vrijednosti u kojoj radi više od 5000 zaposlenika, a kroz lanac dobavljača njih još 10.000. Pritom je jako izvozno orijentirana i ima preko 70 posto vlastite proizvodnje u izvozu', rekla je Webere te dodala da njihove lijekove piju pacijenti diljem svijeta, a dvije od tri kutijice proizvedene i potrošene u Hrvatskoj dolaze upravo od članica ove Udruge.

'Na putu istraživanja, razvoja inovacija, stvaranja proizvoda visoke dodane vrijednosti HUP će ovoj visokokonkurentnoj industriji pružiti svu pomoć kako bi do kraja razvila sve potencijale', rekla je Weber te istaknula da se naglaskom na ovu industrijsku nišu može doprinijeti racionalizaciji i održivosti zdravstvenog sustava.

Promjena percepcije javnosti

Jerko Jakšić, predsjednik HUP – Udruge proizvođača lijekova, rekao je da je u trenutku lansiranja prvog biosličnog lijeka u Hrvatskoj 2012. godine postojala bojazan među kritičnom masom kako terapije biosličnim lijekovima nisu sigurne. 'Lansiranje prvog lijeka prošlo je poprilično neprimjetno, bilo je puno dvojbi oko sigurnosti tih lijekova, ali jedino što je tada govorilo za nas je iskustvo pacijenata', naglasio je Jakšić.

Jakšić je istaknuo kako je prvi bioslični lijek u Hrvatskoj u potpunosti razvijen i proizveden u Hrvatskoj. 'Hrvatska farmaceutska industrija je upravo u proizvodnji biosličnih lijekova jedna od najboljih u Europi', rekao je Jakšić. Prema njegovim riječima bioslični lijekovi danas mogu pomoći boljim ishodima liječenja i boljoj kontroli troškova u zdravstvu.

Naime, samo u dvije godine značajno se promijenila percepcija javnosti kad je riječ o biosimilarima. Tako je 2013. godine 43 posto ljudi smatralo da bioslični lijekovi djeluju drugačije nego originalni lijekovi. Dvije godine poslije taj broj je pao na 17 posto. S druge strane 2013. 32 posto ljudi nije uopće vjerovalo u učinkovitost ovih lijekova, dok je za dvije godine samo devet posto ljudi iskazalo nepovjerenje prema njima. Istaknuo je to Željko Krznarić, pročelnik Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiji pri KBC-u Zagreb. Prema njegovim riječima Europska agencija za lijekove od 2006. godine odobrila 86 biosličnih lijekova i to uglavnom onkologiji, nešto manje u dijabetologiji, a jako puno u reumatologiji.

Vera Katalinić Janković, izaslanica ministra zdravstva smatra da su biološki lijekovi važna karika u sustavu liječenja pacijenata u svijetu. 'Njihova primjena i njihovo rano uključivanje u primjenu je ključno za terapijske ishoda naših bolesnika. Da, u početcima je bilo nedoumica oko ovih lijekova, ali upravo njihova učinkovitost u praksi govori o tome da nema razloga bojati se o njihovoj sigurnosti i učinkovitosti', rekla je Katalinić Janković.

U Hrvatskoj se baš zbog učinkovitosti ovih lijekova, ali i zbog cijene posljednjih godina sve više prepoznaje njihova vrijednost i za pacijente i za zdravstveni sustav, prije svega jer povećavaju dostupnost bioloških terapija znatno većem broju pacijenata.

Terapije dostupnije sve većem broju pacijenata

Bioslični lijekovi razvijeni su i proizvedeni u Europi. Danas se gotovo 65 posto prodaje biosimilara u svijetu odvija u Europi. Maja Graf, pomoćnica direktora udruge Medicines for Europe, rekla je kako broj pacijenata koji koristi terapiju biosličnim lijekovima bilježi eksponencijalni rast. 'Kad su bioslični lijekovi stigli na tržište, dostupnost terapija pacijentima porasla je dvostruko', istaknula je Graf. Kako kaže, do 2026. godine će 120 vrsta lijekova isteći patent, pa tu postoji veliki prostor i potencijal za biosimilare.

Riječ je naime o lijekovima koji su kopija izvornog biološkog lijeka kojem je istekao patent. Da bi dobili odobrenje, podnositelj zahtjeva za biosličan lijek mora dokazati da se mogu očekivati ​​iste kliničke koristi od biosličnog lijeka i njemu referentnog lijeka na temelju činjenice da su sve ključne karakteristike za kvalitetu, sigurnost upotrebe i učinkovitost iste. Ključ svake terapije je da ona postane dostupna što većem broju pacijenata.

Biološke su terapije skuplje od klasičnih, ali nose niz mogućnosti i prednosti. Upravo nižim cijenama bioslične terapije u odnosu na biološku omogućujemo da učinkovita terapija postane dostupna bitno većem broju pacijenata. Tako je u Hrvatskoj primjerice u proteklih nekoliko godina u liječenju autoimunih bolesti liječeno 67 posto više bolesnika uz samo 19 posto veći trošak ukupne terapije. Također, upravo zahvaljujući biosličnim lijekovima u onkološkom suportivnom liječenju za isti trošak liječenja u 2021. liječeno je 2,5 puta više bolesnika u usporedbi s 2019. godinom.