"Danas ekologija i sigurnost postaju toliko neraskidivo povezani da će u budućnosti, predviđanja su UN-a, zbog klimatskih promjena u svijetu broj migranata koji danas iznosi 69 do 70 milijuna za nekih 10-20 godina porasti na 200 milijuna. Očito je riječ o problemu koji je vezan uz opstanak države i zemlje našeg planeta", istaknula je Grabar-Kitarović na konferenciji koju je u Zagrebu organizirao "Večernji list".

"Svi znamo kako je pitanje zbrinjavanja otpada jedno od gorućih pitanja suvremenog načina života", rekla je i posebno istaknula da je morski otpad sve veći problem koji prijeti morskom životu u svim oceanima, utječući na više od 600 morskih vrsta.

Istaknula je kako su tim problemom pogođena i hrvatska obalna područja, najviše zbog lošeg upravljanja otpadom kod naših susjeda na južnom Jadranu te je podsjetila na nanose smeća koje redovito pogađaju Pelješac, Hvar i druge dijelove našeg priobalja. Poručila je kako se zato moramo žurno pozabaviti rastućim problemom plastičnog onečišćenja u morima i oceanima želimo li budućim naraštajima ostaviti svijet u kojemu se može živjeti.

Grabar-Kitarović je istaknula kako je Hrvatska u svijetu prepoznata kao privlačno turističko odredište zahvaljujući očuvanom prirodnom okolišu, koji je ogroman potencijal za gospodarski razvoj i prosperitet, zahvaljujući njegovoj ljepoti, ali isto tako i visokoj razini sigurnosti u cijeloj državi te je očuvanje okoliša kao prirodnog dobra zajednički imperativ svih tijela državne uprave i lokalne samouprave i svih gospodarskih subjekata, a i svih građana Hrvatske.

Istaknula je kako i u Hrvatskoj nažalost bilježimo značajne promjene u temperaturi mora i svjedočimo neizmjenjivim promjenama u ekosustavima. U Jadranskome moru, jednom od najčišćih na svijetu, znanstvenici su registrirali više od 20 novih vrsta tropskih riba koje mogu ugroziti ekološku ravnotežu u njemu. Predsjednica je upozorila i kako bismo uskoro mogli biti izloženi opasnosti od porasta razine mora, što je već egzistencijalno pitanje mnogih malih otoka diljem svijeta, pa i nekih hrvatskih otoka i priobalnih gradova.

"Procjenjuje se kako će do 2100. godine razina Jadranskog mora porasti gotovo pola metra i potopiti dijelove povijesnih gradova poput Splita, Trogira ili Dubrovnika", rekla je Grabar-Kitarović te poručila kako zato suočavanje s klimatskim promjenama nije apstraktno pitanje, već je to pitanje od vitalnog interesa koje zahtijeva našu stalnu i zajedničku pozornost.

Govoreći o ekološkom problemu s kojim su već dugi niz godina suočeni stanovnici Slavonskog Broda, predsjednica je rekla da taj problem ima ishodište u susjednoj državi, u rafineriji u Bosanskom Brodu, te istaknula kako se u njegovo otklanjanje ulažu veliki napori, u što su uključene i vlasti Hrvatske, Republike Srpske i Rusije.

Grabar-Kitarović je najavila kako će se sljedeći tjedan u sklopu njenog izmještenog Ureda u Brodsko-posavskoj županiji u Slavonskom Brodu održati sastanak između svih relevantnih dionika uključenih u taj proces. Poručila je kako se nada da će se uskoro riješiti taj problem i stanovnicima Slavonskog Broda osigurati čisti zrak.

Glavni urednik Večernjeg lista, organizatora skupa, Dražen Klarić istaknuo je kako je potrebno učiniti veće napore u očuvanju okoliša te da je linija moguće ugroze nacionalne sigurnosti putem ekologije vrlo tanka, posebice u tehnološki visokorazvijenom svijetu.

Hrvatska mora dobro promisliti koja je njezina budućnost kada je u pitanju zaštita okoliša i energetska neovisnost i korištenje novih energetskih izvora. Nacionalnu sigurnost bilo bi loše gledate samo iz perspektive ratne ugroze, nego kroz očuvanje prirodnih dobara, čistog okoliša, smatra Klarić.

Prema hrvatskim zakonima o okolišu skrbimo dobro, međutim u praksi to nije dobro, postoje problemi u pristupu i izvedba najčešće nije takva. Hrvatska mora napraviti veliki iskorak u zaštiti okoliša i prirodnih resursa prirodnih resursa i zbrinjavanje otpada, poručio je Klarić.

Vlatko Cvrtila (Veleučilište Vern) govoreći o Zaštiti vode kako sigurnosnom pitanju naglasio je kako se proširuje se područje sigurnosti na stvaranje uvjeta za bolji život čovjeka, a zaštita voda je nešto što je presudno za život čovjeka i moramo tome posvetiti veliku pozornost, jer je to preduvjeta ne samo za život nego i razvoj zajednice.

Hrvatska u europskim pa i svjetskim okvirima leži na velikim izvorima pitke vode koja omogućava život i proizvodnju hrane, no činjenica je da još uvijek nije osvijestila te svoje resurse, odnosno nije ih primjereno uključila u održivi razvoj. Potrebno je povezati proizvodnju hrane sa resursima vode i to što danas imamo kao netaknutu prirodu uključiti u održivi turizam koji također može pridonijeti gospodarskom razvoju RH, istaknuo je Cvrtila.