Grad Zagreb sve teže servisira svoje obveze. Dugovi se gomilaju i sve se teže servisiraju. Da problema ima, nije tajna, a zbog duga od 371,7 milijuna prema Zagrebačkom holdingu i ZET-u Grad će potpisati pet sporazuma o njihovom plaćanju s kamatom
U veljači je u medije procurio dopis Daniele Juroš Pečnik, pročelnice Gradskog ureda za financije, upućen gradonačelniku, zamjenicama i bliskim suradnicima, u kojem se upozorilo na to da je minus u gradskom proračunu krajem prošle godine premašio milijardu kuna te se od čelnika gradskih 'ministarstava' hitno tražilo ograničavanje potrošnje, nepreuzimanje novih obaveza, preispitivanje socijalnih i ostalih prava te pronalaženje drugih oblika financiranja.
U ožujku su stigli koronavirus i potres, a u rujnu je oporbeni zastupnik Tomislav Stojak (HNS) upozorio na to da dug Grada iznosi 1,3 milijarde kuna te da proračunu prijeti 'financijski brodolom'.
vezane vijesti
Koji dan kasnije HDZ, partner u vlasti Milana Bandića, zagrebačkoga gradonačelnika, dramatično je ustvrdio da metropoli prijeti 'bankrot' iako su za brojne njegove preskupe projekte, poput predimenzionirane sljemenske žičare, digli ruku.
Nije dugo trebalo da Bandić odgovori i ustvrdi da 'ako je Zagreb pred bankrotom, onda je Hrvatska već bankrotirala, onda Hrvatske nema' jer je Zagreb 'šest i pol puta manje zadužen od Hrvatske'.
Mirka Jozić, pročelnica za gospodarstvo, kazala je tada da '1,3 milijarde kuna kumuliranog deficita u proteklom periodu, od čega je petsto i nešto milijuna kuna iz prošle godine, ne može biti razlog za bankrot Zagreba'.
Krivca za probleme našli su u poreznoj reformi, potresu i koronakrizi.
Da Zagreb sve teže servisira svoje obaveze, može se sve češće neslužbeno čuti od onih koji obavljaju određene poslove za njega, a da stvari nisu dobre, potvrđuju i posljednji sporazumi koji su iz ZET-a i Zagrebačkog holdinga (ZGH) upućeni Gradu.
Naime, zbog duga od 310,6 milijuna kuna prema ZGH-u, a kako bi osigurali likvidnost, ZGH je na potpis u Grad poslao četiri sporazuma kojima bi se regulirali načini i rokovi otplate duga.
Prva dva sporazuma pokrili bi dug od 120,2 milijuna, a Grad bi ih trebao podmiriti do kraja 2021. godine uz kamatu od 2,17 posto fiksno.
U prvom sporazumu riječ je o gradnjama škola u Iveru, Hrvatskom Leskovcu i Jelkovcu, radovima na nekoliko zdravstvenih stanica i zgradi mjesne samouprave te dugu prema Direkciji ZGH i Zrinjevcu.
U drugom sporazumu riječ je o dugu za gradnju bazena i stanovima u Jelkovcu, ali i nizu neplaćenih faktura Zrinjevcu, Čistoći i Areni Zagreb.
Prema trećem sporazumu, Grad bi dug od 150 milijuna kuna podmirio također do kraja 2021., ali u mjesečnim ratama uz istu kamatu kao i u prva dva sporazuma. Prema fakturama, u ovom sporazumu vidi se da Grad nije servisirao niz obaveza prema Zrinjevcu, Zagrebačkim cestama i Čistoći.
Četvrti sporazum pokriva dug od 40,3 milijuna kuna, prema kojem bi ga Grad trebao servisirati do kraja 2022. godine, a kamata će se obračunavati na godišnjoj razini u visini od 2,17 posto godišnje, fiksno, te će se fakturirati sa zadnjim danima 2021. i 2022. godine. I ovdje se, kao i u trećem sporazumu, radi o dugu prema spomenutim Holdingovim podružnicama.
Sličan prijedlog sporazuma Gradu je stigao i iz ZET-a. Naime ZET-u se subvencionira dio troškova za prijevoz putnika koje ne može pokriti iz svojih prihoda. A potres i proljetno zaključavanje zbog koronavirusa, kada je javni prijevoz bio obustavljen, dodatno su ga uzdrmali.
ZET je podnio zahtjev za isplatu subvencije za listopad u iznosu od 36,9 milijuna kuna te je na temelju izračuna prema metodologiji neto financijskog učinka procijenjeno da, osim planirane subvencije, nedostaje još 24,2 milijuna kuna. Stoga je predložio sklapanje Sporazuma o otplati duga u iznosu od 61,1 milijun kuna. Prema prijedlogu, Grad bi to servisirao u četiri polugodišnje rate tijekom 2012. i 2022. godine, uz fiksnu kamatnu stopu u visini od 2,17 posto godišnje.
