Da je pompozno najavljeni Vladin Prijedlog Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije promašen, upozorila je pravna stručnjakinja i predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu Zlata Đurđević, koja je istaknula kako je zbog propusta autora po pitanju zastare 70 posto zakona neprimjenjivo. Gostujući u HTV-ovoj emisiji 'Puls Hrvatske' s njom se složio jedan od tvoraca spomenutog zakonskog rješenja, Ivan Crnčec iz Ministarstva pravosuđa
Profesorica Đurđević je istaknula da je za veliku većinu kaznenih djela iz pretvorbe i privatizacije već nastupila apsolutna zastara te da usprkos tome prijedlog ne predviđa poduzimanje kaznenog progona nakon nastupanja apsolutne zastare.
'Za većinu kaznenih djela iz kataloga zakonskog prijedloga rok apsolutne zastare je deset odnosno dvadeset godina od počinjenja djela. Kako se radi o kaznenim djelima počinjenim za vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, za njih je već nastupila apsolutna zastara kaznenog progona. Stoga bez proširenja nezastarijevanja na apsolutne zakonske rokove, zakonski prijedlog predstavlja pucanj u prazno', pojasnila je Đurđević.
Ravnatelj Uprave za kazneno pravo Ministarstva pravosuđa Crnčec priznao je da su se dogodili propusti u Prijedlogu Zakona, kojim su se prije desetak dana na sjednici Vlade pohvalili premijerka Kosor i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ističući kako nakon primjene tog zakona 'ništa više neće biti isto za one koji su se nečasno ponašali za vrijeme teške agresije na Hrvatsku'.
'Slažem se, profesorice. To je definitivno jedna omaška koja je rezultat našega rada na novom Kaznenom zakonu, kojim ukidamo relativnu i apsolutnu zastaru. Ovo ćemo ispraviti jednim amandmanom', skrušeno je kazao Crnčec.
'Je li se slažete s mojom ocjenom da se 70 posto ovog zakona ne može primijeniti ako se ne ispravi ta omaška?', upitala je Đurđević, a Crnčec se složio.
