Iako je već trebala profunkcionirati, u Hrvatskoj još nije osnovana agencija za poljoprivredno zemljište. Saborski zastupnici njeno su osnivanje danas prolongirali do srpnja, a kako će to djelovati na trgovanje zemljištem, tek treba vidjeti
Iako je Zakon o poljoprivrednom zemljištu još uvijek na razmatranju na Ustavnom sudu, Sabor ga je danas ipak izmijenio, ali samo u tehničkom dijelu. Drugim riječima, skoro svi zastupnici podržali su izmjene koje prolongiraju osnivanje agencije za poljoprivredno zemljište do srpnja ove godine. 'Agencija nije osnovana i to prije svega zbog ekonomske krize, odnosno antirecesijskih mjera, među kojima je i smanjivanje sredstava za rad agencije te zabrana zapošljavanja u državnoj upravi', pojasnila je HDZ-ovka Nevenka Marinović.
S njom se nije složila SDP-ovka Ingrid Antičević Marinović. 'Agencija nije počela raditi zbog nerada i neodgovornosti u Ministarstvu jer su za nju izdvojeni novci u proračunu, i to 19 milijuna kuna. Možete zamisliti kakve su to antirecesijske mjere koje su ljudima zabranile da raspolažu imovinom, a s druge strane su ovi novci propali. Gdje je 19 milijuna kuna od agencije?', zapitala je Antičević Marinović.
Iako je većina oporbe dala podršku izmjenama zakona, svejedno su zapljuštale kritike same poljoprivredne politike. 'Zemljišna politika je loša, neosmišljena, ne radi se na otklanjanju negativnih efekata u proizvodnji, nismo bitno popravili veličinu posjeda za učinkovitu i konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju. Ne provodimo smišljene agrotehničke mjere vezane uz okrupnjavanje posjeda. Malo ili gotovo ništa smo učinili po pitanju navodnjavanja i odvodnje poljoprivrednih površina', pobrojala je SDP-ovka Dragica Zgrebec.
Poručila je da se o gospodarenju državnim i privatnim zemljištima ne bi trebalo odlučivati na razini lokalne samouprave, pogotovo jer je mogućnost pogodovanja pojedincima, odnosno mogućnost korupcije i mita velika. Odgovorio joj je HDZ-ovac Davor Huška: 'Gradska i općinska vijeća donose programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države i imenuju povjerenstva za provođenje programa. Gradska i općinska vijeća donose uvjete natječaja, odabiru najpovoljnije ponuđače, a sve to blagoslovi Ministarstvo poljoprivrede. Kupci ili zakupci javljaju se na natječaj, odabiru se po preciznim uvjetima i stvarno, gospođo Zgrebec, vi i ekipa u čije ime ste govorili, ako u toj navedenoj proceduri uspijete namjestiti nekom kupcu ili zakupcu ijedan hektar zemljišta, onda ste stvarno pravi majstor za korupciju i pogodovanje.'
HNS-ac Zlatko Koračević bio je suzdržan oko izmjena, ali je glasno negodovao protiv cijelog zakona. 'Činjenica je da se ovim zakonom negira pravo vlasništva, činjenica je da se ovim zakonom siluje procedura. Je li to nedostatak vizije i nesposobnosti u održanju obećanja danih u predizborno vrijeme, ne znam, ali mislim da ta obećanja vrlo skupo koštaju i da skup ceh plaćaju hrvatski poljoprivredni proizvođači', poručio je Koračević.
Sasvim zadovoljan nije bio ni HSS-ovac Zdravko Kelić. 'Prije devet godina krenuli smo s ovim poslom i s pitanjem vezanim uz poljoprivredno zemljište. Evo, nakon devet godina se pokazuju i rezultati. Nekad čovjek treba biti kritičan, treba biti i samokritičan i kazati i ono što je dobro, ali i što nije dobro. Osobno mislim da nismo napravili ono što smo očekivali. Puno je napravljeno, ali nije napravljeno dovoljno', rekao je Kelić.