'U kontekstu lokacije žnjanskog platoa u Splitu, zbog širokog spektra mogućih rješenja uređenja tog vrijednog priobalnog prostora te njegove važnosti u kontekstu cijelog grada, provedba natječaja postaje društvena, strukovna, moralna, a u konkretnom slučaju je i formalna obveza', stoji u reakciji strukovnog udruženja arhitekata.

Otkrili su, naime, da je ovakav način uređenja Žnjana 'problematičan i nelegitiman' jer između ostalog ne zadovoljava osnovne uvjete Generalnog urbanističkog plana Splita - kojim je decidirano propisano da se Detaljni plan uređenja ovog područja može izraditi jedino ako je prethodno proveden urbanističko-arhitektonski natječaj. Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar i njegov savjetnik Dražen Pejković zaobišli su tu proceduru i posao izravno povjerili Arhitektonskom fakultetu iz Zagreba s timom na čijem je čelu Nenad Fabijanić pa proizlazi da su pored nestručno odrađenog posla i uzalud potrošili 190 tisuća kuna.

Nenad Fabijanić na prošlotjednom predstavljanju burno je reagirao na pitanja tportala o neprovođenju natječaja za Žnjan pa je između ostalog to proglasio 'prvoklasnom demagogijom', ustvrdio da za ovo područje natječaj nije potreban i objasnio da u takvoj proceduri obično ne sudjeluju najveća arhitektonska imena. 'Što bih ja trebao, konkurirati s nekim klincima?' čudio se Fabijanić.

Udruženje kojemu je sam bio na čelu punih osam godina sada ga javno podsjeća na to da je upravo on potpisao statut UHA-e u kojemu je kao cilj postavljeno afirmiranje etike arhitektonskog poziva, a danas 'negira i ponižava instrument arhitektonskog natječaja'.

'Arhitektonski natječaj kao instrument dobivanja najboljeg rješenja stoljetna je civilizacijska tekovina u Hrvatskoj i kao njegov rezultat Split se danas može pohvaliti poljudskim stadionom, Splitom 3... Prostor žnjanskog platoa prostor je iznimnog potencijala; iako trenutno nije artikuliran, ima mogućnost postati društveno i gospodarski važno područje grada Splita i njegovo glavno južno pročelje. I bez detaljne urbanističke analize jasno je da se dio južnog priobalja drugog najvećeg grada u Hrvatskoj nikako ne može definirati kao zanemariv prostor', drže u ovom strukovnom udruženju. Postupanjem suprotnom dobrim običajima, ali i splitskom GUP-u, smatraju, krši se zakon i Strukovno-etički kodeks Komore arhitekata.

'Arhitektonski natječaji, kao civilizacijski doseg stručne izvrsnosti i najrespektabilniji oblik produkcije arhitektonskih rješenja već su dulje vrijeme ugroženi i na nacionalnoj razini, poglavito zbog činjenice što se interesi lokalnih politika ne poklapaju s njihovim kriterijem kvalitete i transparentnosti. Upravo je zbog toga istup gospodina Nenada Fabijanića, u kojem provođenje natječaja na vrijednom prostoru grada Splita proglašava 'demagogijom prvog reda' uz konstataciju da 'na ovakvim natječajima ne sudjeluju najveća arhitektonska imena' te da 'on ne bi trebao konkurirati s klincima', dodatno šokantan jer se radi o osobi sa snažnim arhitektonskim opusom, stečenim velikim dijelom upravo na natječajima, koja ujedno i radi na Arhitektonskom fakultetu', upozoravaju dalje hrvatski arhitekti. Fabijanićeve daljnje izjave o političkim ili društvenim igrama iza javnih natječaja, kažu, površno kategoriziraju i potenciraju iskrivljenu percepciju arhitektonskih natječaja u javnosti, što služi kao dodatan pseudoargument za netransparentnost i nelegitimnost procedure inicirane od splitske gradske vlasti, premda naglašavaju da su Fabijanićeve programske smjernice za Žnjan 'na prihvatljivoj strukovnoj razini'.

'Žnjanski plato od iznimne je važnosti i na tom je prostoru potrebno napraviti najbolje rješenje (bilo da ga naprave klinci ili starci) i rješenje koje će razumno koštati u konačnici. Cijena projekta u ovoj je fazi zanemarivo mali dio troška ukupnog uređenja koje će platiti svi građani Splita. Da bi se do toga došlo, potrebno je poštovati zakon, prostorne planove i civilizacijske tekovine', zaključuju u Udruženju hrvatskih arhitekata.

Saga o žnjanskom platou u Splitu traje još otkako je koncem devedesetih nasut golemi plato u moru za potrebe posjeta pape Ivana Pavla Drugog. U međuvremenu je kopneni dio Žnjana devastiran masovnom bespravnom gradnjom, a posljednjih godina na meti se našla i sama obala. Ondje je, naime, na temelju jednokratnih godišnjih koncesijskih odobrenja splitske gradske uprave izgrađeno čak 27 kafića i klubova, i to na samoj plaži, a svaki od njih prostire se na stotinama kvadrata iako su im odobreni tek moduli od 12 četvornih metara. Građevinski inspektori za sve objekte izdali su rješenja o rušenju, no ministar prostornog uređenja Lovro Kuščević i gradonačelnik Baldasar nakon višekratnih predomišljanja odlučili su s time pričekati dok se ne izradi novi urbanistički plan. Fabijanićeve 'programske smjernice' trebale su biti prvi korak prema tome, a u javnosti su protumačene kao kupovanje vremena kako bi ugostitelji nastavili poslovati i kako bi se održao kaos na terenu.

U međuvremenu su žnjanskim kafićima - koji su u posljednje vrijeme spominjani i u kontekstu pogodovanja, kupnje vijećnika i korupcije - istekle dozvole i danas rade nelegalno. No kaos na najvećoj jadranskoj plaži ministra Kuščevića kao da se više ne tiče, a i gradonačelnik Ivo Baldasar izjavio je da se 'ne namjerava time baviti'.

Prije nekoliko mjeseci Baldasar je izradu programskih smjernica želio povjeriti Društvu arhitekata Splita i Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije iz Splita, no oni su to odbili 'zbog pritisaka da u plan stave postojeće bespravne objekte' i zatražili provedbu natječaja. Zagrebački fakultet, međutim, posla se ipak prihvatio.