Sabor je u tjednu na izmaku dvaput glasovao, ali članove Nadzornoga odbora HBOR-a iz redova saborskih zastupnika nije potvrdio. Takvo oklijevanje, koje traje već mjesecima, dosad se nije događalo, jer obično je Sabor svoje predstavnike prvi imenovao, prije nego što bi Vlada imenovala svoje. Očito politika ne može postići dogovor, što je zanimljivo - jer je većina mjesta u Nadzornom odboru zadana na temelju funkcija, izvještava HRT
Naime, Nadzorni odbor ima 10 članova, a među njima je šest ministara. Predsjednik je uvijek ministar financija (Zdravko Marić zamjenik je ministar gospodarstva (Tomislav Panenić), a sigurno članstvo ima i ministar regionalnog razvoja (Tomislav Tolušić). Iz redova Vlade izabrani su još ministar turizma Anton Kliman, poljoprivrede Davor Romić, te poduzetništva i obrta Darko Horvat. Sedmi član je predsjednik HGK, a to je trenutačno Luka Burilović
Problem je nastao zbog izbora tri člana iz saborskih klupa. Prema dosadašnjoj praksi, u Nadzorni odbor uvijek se birao predsjednik saborskog Odbora za financije i proračun, a to je Goran Marić, no saborski Odbor za imenovanja predložio je predsjednika HDZ-ova Kluba zastupnika Ivana Šukera, javlja HRT, dodajući da je tu nastao sukob. Marić navodno nije spreman popustiti, i dok se tu ne postigne dogovor, HBOR će imati krnji Nadzorni odbor. Šuker je inače u Nadzornom odboru HBOR-a već 11 godina.
Bez punog sastava Nadzornog odbora neće se izabrati niti Uprava HBOR-a, koja je također posljednjih godina doživjela mnoge promjene. Povijest HBOR-a praktički se može podijeliti na razdoblje prije i poslije Antona Kovačeva, koji je na čelu te institucije bio dulje od dva desetljeća. Nakon njega na to je mjesto zasjeo Vladimir Kristijan, ostao samo devet mjeseci i otišao s bogatom otpremninom. Njega je zamijenio Dušan Tomašević, no i on će se zadržati tek nešto više od godinu dana. Tako da će HBOR, po svemu sudeći, nakon dugovječnog Kovačeva, u samo dvije godine dobiti i trećeg predsjednika.
HBOR je razvojna banka koja raspolaže s milijardama kuna i ključna je za poticanje domaćih poduzetnika, posebno manjih i srednjih. Lani su poduprli 2.589 projekata vrijednih 12,4 milijarde kuna i odobrili 2.285 kredita. Važno je da krediti HBOR-a imaju znatno povoljnije uvjete od onih komercijalnih - i zato su mnogima vrlo privlačni. Unatoč čestim opaskama da do tih kredita mogu samo odabrani, važnost HBOR-a za hrvatsko gospodarstvo je neupitna i morao bi što prije početi funkcionirati s potpunim Nadzornim odborom i Upravom, zaključuje HRT
