U Danskoj postoji farma muha koja se bavi proizvodnjom brašna od ličinki, održive alternative hrani za životinje koja, poput soje, ne šteti klimi
Milijuni crva uzgajaju se u ogromnoj tvornici u Danskoj, najvećoj te vrste u sjevernoj Europi. Ono što se proizvodi u njoj smatra se klimatski prihvatljivijom alternativom soji i drugoj hrani za životinje, prenosi Tagesschau.
Enorm - umjesto svinja uzgajaju muhe
Za Dankinju Jane Lind Sam ona je i više od toga. Njezina se obitelj nekada bavila uzgojem svinja. Od kraja 2023. godine umjesto njih drži crne muhe. One zuje u gotovo petsto kaveza u tvornici u danskom selu, polažući stotine tisuća jaja svaki dan, a za kratko vrijeme izlegu se ličinke. Ukupno petsto milijuna crva plazi uokolo u isto vrijeme u naslaganim plastičnim kutijama.
Lind Sam tvrdi da muhe imaju velik potencijal jer su praktične, lako ih je uzgojiti i jedu sve. One su rješenje za hranu koja svaki dan završi u smeću. Čak je 2,5 milijardi tona u svijetu završi na deponijima, od čega u Europskoj uniji godišnje bude bačeno 89 milijuna, odnosno oko 179 kilograma po stanovniku, a ličinke muha mogle bi biti savršen način na koji se može ponovno upotrijebiti otpadnu hranu. Organski otpad prava je gozba za insekte, a Lind Sam ne mora brinuti o nabavci i cijeni hrane za nezasitne životinje - samo pred njih istrese punu vreću biootpada i u svijetu muha nastane vrijeme čašćenja, blagodati i prejedanja.
Kad miruje, zauzima stav vojnika
Crna vojnička muha (BSF) zauzima stav kao vojnik kad miruje i odatle joj naziv. Nimalo nije opasna jer, za razliku od uobičajene kućne muhe, ne može prenositi bolesti i malo je veća od nje. U Hrvatskoj je dosta rijetka. Životni ciklus počinje joj u jajašcu. Ženka kućne muhe sposobna je izdvojiti do 500 jajašca u nekoliko hrpica od 75 do 150 njih po hrpici u razdoblju od nekoliko dana. Za odlaganje jajašca preferira vlažna i mračna mjesta kao što su kompost, gnoj ili bilo koji drugi organski materijal u raspadanju te temperature od 25 do 30 stupnjeva Celzijusa.
Veličine je od 13 do 20 milimetara, a mužjaci su manji od ženki. Neuobičajeno je to što u odraslom stadiju ne uzima nikakvu hranu te u pravilu ne dosađuje ljudima i drugim živim bićima.
U mlađim fazama razvoja ličinka osjeća neopisivo veliku glad te ubrzano jede biljke i životinjske otpatke. Životni vijek crne vojničke muhe, ovisno o težini, iznosi između šest i deset dana, a dostupnost vode može ga produljiti.
Glavne koristi ostvaruje zapravo ličinka crne vojničke muhe jer joj drastično rastu težina i sadržaj proteina kad ima hrane. Hektar larvi crne vojničke muhe proizvodi stotinu puta više proteina od hektara soje za goveda koja se hrane na više od 1000 jutara.
Brašno s 55 posto proteina
Kada se ličinke okupe, ubacuju se na oscilirajuće trake koje idu prema ogromnoj sušilici, a nakon što se odvoje od svojih čvrstih dijelova, iz njih se izvlači prah. Tako se dobiva brašno s oko 55 posto proteina.
Lind Sam i njezin tim opskrbljuju brašnom od ličinki farmere i druge uzgajivače životinja zato što ove proteinske bombe mogu barem djelomično zamijeniti druge, klimatski štetnije proizvode u hranjenju svinja, goveda, peradi i riba, kako objašnjava istraživačica Nanna Roos s Instituta za prehranu Sveučilišta u Kopenhagenu, što je ključ kružne te održive ekonomije u proizvodnji hrane.
Međutim ovakav pristup u prehrambenoj industriji još je uvijek na početku. Za izgradnju novog proizvodnog sustava trebat će vremena jer se ovakav uzgoj životinja još uvijek intenzivno istražuje.
Proizvođačima hrane za ribe brašno od insekata trenutno čini do šest posto proizvoda jer su ribama insekti prirodni dio prehrane, no većini ljudi nisu baš na svakodnevnom meniju.
Europa je oprezna
Brašno od ličinki još je uvijek relativno skupo u Europi, a da bi se to promijenilo, morala bi se povećati proizvodnja, uz izmjenu pravila EU-a koja ograničavaju što se može koristiti kao hrana za insekte. A kad bi se sve to i realiziralo, brašno od insekata moralo bi postati popularnije nego što je sada. Osim toga, trenutno je samo nekoliko insekata odobreno kao hrana u EU.
Iako je to zanimljiva zamisao, pitanje je kako će ljudi prihvatiti činjenicu da jedu palačinke za koje su koristili brašno od ličinke crne vojničke muhe, a ona i nije baš nekog okusa. Podosta je gorka, stoga bi se trebalo nekako utjecati na tu gorčinu, učiniti je ukusnijom ili se u proizvodnji koristiti nekim drugim insektom kojeg će nepce ipak nešto bolje prihvatiti.