Neki od najviših vojnih zapovjednika doveli su u pitanje prekogranični napad na Rusiju, rekli su ukrajinski vojni dužnosnici za Politico. A 19-godišnji ukrajinski padobranac, kojemu će teške rane bez sumnje promijeniti tijek života, nimalo ne žali zbog uloge koju je odigrao u iznenadnom i dramatičnom prekograničnom upadu u rusku regiju Kursk, pokrenutom sredinom kolovoza
Poput svojih suboraca, piše Politico, osjećao je uzbuđenje kad je zapovijed za napad stigla putem radijskih valova u trenutku izlaska sunca. Ovo je bila prilika da uzvrate Rusiji. 'Osjećao sam se dijelom povijesti, jer to je prvi put od Drugog svjetskog rata da je Rusija napadnuta', rekao je Sergej, vojnik plave kose, za Politico. Novinari su mu dali pseudonim jer mu nije dopušteno razgovarati s medijima.
'Osjećao sam se nevjerojatno moćno', dodao je.
'Još jedna važna stvar – nismo osjećali bol koju obično osjećamo kada se borimo unutar Ukrajine i uništavamo zgrade; tada nam se čini kao da uništavamo dio sebe. U Kursku smo bili oslobođeni te tuge', rekao je dok je pokušavao piti kavu s rukama u zavojima.
vezane vijesti
Dio vojnih zapovjednika ne vidi logiku ofenzive
Sergej ne sumnja u logiku i važnost ofenzive, koja je još u tijeku, unatoč ruskoj protuofenzivi s ciljem istiskivanja ukrajinskih snaga.
Njegov stav razlikuje se od onog nekih ukrajinskih vojnih zapovjednika, uključujući bivšeg zapovjednika oružanih snaga, generala Valerija Zalužnog, sada ukrajinskog veleposlanika u Londonu. Zalužni je bio skeptičan kada je predsjednik Volodimir Zelenski pokrenuo tu ofenzivu.
Jedan od onih koji su joj se protivili bio je i Emil Iškulov, visokocijenjeni zapovjednik ukrajinske 80. zračno-jurišne brigade. Smijenjen je u srpnju iako su viši časnici prosvjedovali tražeći da ostane na svojoj poziciji.
'Ne razumijemo zašto zapovjednici s neupitnim autoritetom među vojnicima, s pobjedničkim borbenim iskustvom, ne uživaju podršku najvišeg vodstva oružanih snaga', naveli su časnici u videu objavljenom na društvenim mrežama.
Protivio se zadatku
Lokalni mediji izvijestili su da je Iškulov smijenjen jer se 'protivio zadatku koji nije odgovarao snazi brigade'. Dvojica visokih ukrajinskih vojnih dužnosnika, koji su željeli ostati anonimni, potvrdili su za Politico da se usprotivio operaciji Kursk, strahujući da bi njegova brigada mogla biti previše izložena unutar Rusije, što bi moglo uzrokovati velike gubitke.
Zalužni je, s druge strane, imao prigovor na nedostatak jasnog plana nakon što bi elitne ukrajinske jedinice probile granicu. 'Kada jednom zauzmemo mostobran, što dalje?' rekao je, prema riječima jednog od dužnosnika. 'Nikada nije dobio jasan odgovor Zelenskog', dodao je izvor. 'Zalužni je smatrao da je to kocka.'
On nije odgovorio na zahtjev za komentar o operaciji Kursk, a Politico nije uspio stupiti u kontakt s Iškulovom.
Što ako Ukrajinci ostanu zarobljeni unutar Rusije?
Pitanje Zalužnog ostaje ključno jer neki zapadni i ukrajinski sumnjičavci strahuju da bi ukrajinske snage mogle ostati zarobljene unutar Rusije, što bi rezultiralo demoralizirajućim neuspjehom. Njihov argument je taj da raspoređivanje značajnih snaga znači da one ne mogu biti korištene za obranu linija u Donecku, gdje su ruske snage nastavile s ofenzivom, napadajući grad Pokrovsk i napredujući uzduž glavne autoceste između Donecka i Zaporižje.
'Ruske snage ostvaruju značajan taktički napredak jugoistočno od Pokrovska, važnog logističkog čvorišta na ključnim ukrajinskim željezničkim rutama', izvijestio je američki Institut za proučavanje rata.
Govoreći prošlog tjedna na godišnjoj konferenciji o europskoj strategiji u Kijevu, Zelenski je inzistirao na tome da se situacija u Donecku normalizira, iako je priznao da je i dalje teška. 'Posljednjih tjedana situacija u smjeru Donecka, posebno oko Pokrovska, malo se poboljšala', rekao je.
Zelenski je povezao borbe u Kursku i Donecku, sugerirajući da je operacija Kursk natjerala Ruse da prebace resurse s fronta u Donecku. 'Prije operacije Kursk omjer korištenih granata u Donbasu bio je jedan prema 12. Danas je jedan prema 2,5', objasnio je.
Ukrajinci zauzeli značajan dio ruskog teritorija
Ukrajinski general Oleksandr Sirski ponovio je ovaj argument, navodeći da su ukrajinske snage zauzele gotovo 1000 četvornih kilometara ruskog teritorija, što je natjeralo Kremlj da premjesti iskusne trupe iz Donbasa u Kursk.
Unatoč tome, ruske snage nastavljaju napredovati u Donecku, a prema ukrajinskim vojnicima, njihovi gubici u tom području ubrzano rastu. To je prisililo generala Sirskog da preraspodijeli neke jedinice iz Kurska da bi ojačao obranu Donecka.
Za Sergeja, međutim, ti taktički izazovi i strateška pitanja nisu od velike važnosti. Njegov konvoj mobilnih oklopnih vozila, raspoređen tako da izbjegne zračne i napade dronova, uspješno je izvršio svoj zadatak u prvim danima ofenzive, probijajući se brzo i bez većih zastoja. 'Usput smo zarobili 200 ruskih vojnika', rekao je.
Rusi nisu vjerovali da će ih napasti
'Zanimljivo je da su svi zarobljeni vojnici otkrili da im je rečeno kako je moguće da ćemo napasti, ali ni oni ni njihovi zapovjednici nisu vjerovali u to', rekao je Sergej. 'Većina zarobljenika bili su vojni obveznici s Urala ili iz okolice Moskve.'
Ključ brzog napredovanja, objasnio je, bila je upotreba FPV dronova. 'Bili su nam neophodni i pomogli su nam da spriječimo kontranapade', rekao je.
Prije nego što je bio teško ranjen u eksploziji ruskog drona, Sergejova brigada ponovno je napredovala nakon što je izgradila obrambene položaje. Rekao je da su se morali zaustaviti radi ponovne opskrbe i osiguravanja logističkih linija, dajući naslutiti da je ukrajinsko vodstvo odlučilo zadržati mostobran u Kursku – barem za sada.
