Dosad su već dvaput pokušali osporiti referendum pred Ustavnim sudom, a ovo će biti treći i posljednji put da mu se mogu obratiti vezano uz referendum. Podsjetimo, prvi put bilo je to u studenom prošle godine, kad su, zajedno s udrugom CroL i Centrom za građansku hrabrost, tražili ocjenu suglasnosti s Ustavom saborske odluke o raspisivanju referenduma.

Tu ustavnu tužbu Ustavni je sud odbio s obrazloženjem da nemaju legitimitet tražiti takvu ocjenu, već da to može samo Sabor.

'Sabor, kao što znamo, nikad nije zatražio mišljenje Ustavnog suda o referendumskom pitanju i mi ni dan-danas ne znamo je li ustavno referendumsko pitanje koje je osmislila PR agencija Željke Markić. Iz saborskih kuloara i raznih priča možemo samo pretpostaviti da je SDP u potpunosti bio uvjeren da bi odluka Ustavnog suda bila da je referendumsko pitanje ustavno, čime dugoročno u potpunosti gubimo bitku za bračnu jednakost', kazao je za Crol.hr koordinator Zagreb Pridea Marko Jurčić

Tako pak, kaže Jurčić, nije mislilo 39 saborskih zastupnika iz redova Laburista, HNS-a te manjinaca predvođenih Jadrankom Kosor koji su od Sabora tražili da se ipak obrate Ustavnom sudu, što su HDZ i SDP odbili.

'Na kraju, po nama su najveće 'face' 13 zastupnika koji su glasali protiv raspisivanja referenduma, a to su neki iz redova HNS-a i SDP-a', dodao je. Podsjetimo, na odluku Sabora o raspisivanju referenduma podnesene su još dvije ustavne tužbe, udruga Kontra i Rišpet te skupine građana predvođene novinarkom Natašom Škaričić

'Ocjena Ustavnog suda da Zagreb Pride i druge udruge nemaju aktivnu legitimaciju tražiti ocjenu suglasnosti na referendumska pitanja ukoliko to sâm Sabor ne napravi jest sužavanje prostora građanima da se uključuju u političku borbu za svoja prava kad smatraju da su im ona uskraćena', smatra Jurčić.

Podsjeća da se Zagreb Pride drugi put obratio Ustavnom sudu 29. studenog sa zahtjevom za nadzorom nad ustavnošću i zakonitošću referenduma zbog tehničkih razloga. Naime odluka o raspisivanju referenduma stupila je na snagu prije objavljivanja u Narodnim novinama, no Ustavni sud je ocijenio da su im se javili izvan roka.

'Sad im se javljamo treći put. Tražimo nadzor nad ustavnošću državnog referenduma koji je održan 1. prosinca i čiji su službeni rezultati objavljeni 10. prosinca. U roku od 30 dana od objavljivanja rezultata referenduma najmanje 100 građana može zatražiti od Ustavnog suda da u izvršavanju nadzora nad ustavnošću i zakonitošću izbora poduzima odgovarajuće mjere ako se te aktivnosti provode suprotno Ustavu i zakonu', objasnio je Jurčić.

Dodaje kako ne očekuju čudo, ali da je to posljednja pravna mjera koju kao građani mogu poduzeti.

'Za 10, 20, a sigurno 30 godina ljudi će pamtiti one koji su se borili protiv nepravde, a sramiti se onih koji su aktivno sudjelovali u podjeli hrvatskih građana, kao i onih koji su to dozvolili', poručio je.

Želite li se pridružiti ovoj inicijativi, svoj potpis možete dati još danas od 10 do 14 sati u prostorijama KSFF-a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.