Osječko-baranjska županija u slijedećih nekoliko godina namjerava udvostručiti poljoprivredne površine pod povrtlarskim kulturama i proizvesti dovoljno povrća za svoje stanovništvo i izvoz. Po ugledu na susjednu Mađarsku, koja godišnje izvozi od 50 do 100 milijuna dolara vrijedno povrće, ova pretežno ratarska županija želi povećati površine pod radno intenzivnim kulturama
Poljoprivredni fakultet Osijek u slijedećih godinu dana provest će pilot projekt procjene pogodnosti tala za proizvodnju povrća na području Donjeg Miholjca što je preduvjet za određivanje najpogodnijih površine. Vlasnicima trajnih nasada na županijskom području besplatno će se provoditi analize tla i preporuke gnojidbe i nakon sadnje, a do sada su analize bile besplatne samo prilikom podizanja trajnih nasada.
Sada prevladavaju pšenica, kukuruz i druge ratarske kulture
Ugovore za oba projekte, vrijedne po 50 tisuća kuna, danas su u potpisali dekan Poljoprivrednog fakulteta Osijek Vlado Guberac i župan Vladimir Šišljagić. Dekan Guberac istaknuo je da je u suradnji sa županijom do sada provedeno 80 projekata. Najznačajniji je projekt analiza uzoraka tala tijekom kojeg je, od 2003. godine, analizirano 20 tisuća uzoraka tala.
„Poljoprivrednu proizvodnju ne možemo planirati po starima pedološkim kartama jer se promijenila njihova kvaliteta. Naprimjer, razina humusa u černozemu, kao najkvalitetnijem tlu, smanjila se s četiri na oko dva posto.“, upozorio je Kraljičak
Nakon procjene pogodnosti tala za povrtlarsku proizvodnju, kaže Kraljičak, županija želi te površine povećati na 5000 hektara, a sada iznose oko 2000 hektara. Besplatne analize tala za vinogradare i voćare trebale bi ih potaknuti da zasade nove i unaprijediti gnojenje.
Većina poljoprivrednih površina u Osječko-baranjskoj županiji, preko 80 posto, zasijana je ratarskim kulturama i industrijskim biljem. Poljoprivredne površine prostiru se na gotovo 220 tisuća hektara. Prema zadnjim podacima županijskog ureda za poljoprivredu, pod povrtlarstvom i vinogradima je samo 1 posto, a pod voćnjacima samo 1,7 posto površina.
Donijeti novu strategiju ruralnog razvoja
Župan Šišljagić danas se sastao i s predsjednikom Hrvatske poljoprivredne komore Darkom Grivičićem, koji je istaknuo važnost donošenja nove nacionalne strategije ruralnog razvoja. „Temeljem nje na raspolaganju bi stajalo oko 800 milijuna eura, ali samo ako se jasno definira kamo ide koji euro.“, rekao je Grivičić. Uoči zatvaranja pregovora o poljoprivredi s EU, Grivičić je krenuo u obilazak županija kako bi prikupio informacije, a za prvi sastanak odabrao je Osječko-baranjsku županiju.
Grivičić i Šišljagić nisu zadovoljni s iskorištenjem pretpristupnih fondova EU, kao što je SAPARD, jer je ostvareno tek oko 15 posto predviđenih sredstava. Pregovori o poljoprivredi, rečeno je, trebali bi biti gotovi do travnja slijedeće godine, a Šišljagić je pozvao Vladu da rad pregovaračkih skupina bude transparentniji.
