Glasnogovornik zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić potvrdio je Hini da taj sud ne upućuje nikoga tko je na slobodi u zatvor, u skladu s uputama Ministarstva pravosuđa.

Svi Županijski sudovi dobili su, naime, preporuke ministarstva u svrhu zaštite svih osoba lišenih slobode i zaposlenika kaznenih tijela. Suci, prema njima, trebaju prolongirati datum upućivanja osuđenika na izvršenje kazne zatvora, a u slučaju odlučivanja o molbama za odgodu trebaju voditi računa o zaštiti zatvorenika i zaposlenika te "kad god je to moguće odobriti odgodu izvršenja kazne zatvora u svrhu njihove zaštite".

Prekid kazne kad god je to moguće

Ministarstvo je također Županijskim sudovima preporučilo da u slučaju odlučivanja o prekidu kazne omoguće prekid izvršenja kazne kad god je to moguće.

Jedan od osuđenika koji se u vrijeme pandemije trebao javiti u zatvor je i poduzetnik Tomislav Horvatinčić, pravomoćno osuđen na četiri godine i 10 mjeseci zatvora zbog izazivanja pomorske nesreće sa smrtno stradalim talijanskim bračnim parom Salpietro.

Horvatinčić je, međutim, 12. ožujka podnio molbu da mu se odgodi odlazak u zatvor zbog zdravstvenih razloga čime je njegov boravak iza rešetaka odgođen do donošenja rješenja, rekao je u ponedjeljak Hini njegov branitelj Velimir Došen.

"Mi smo poslali molbu sa zdravstvenom dokumentacijom za odgodu. To ide u Zatvorsku bolnicu u Zagrebu, oni daju mišljenje, ali to je sad sve stalo zbog epidemije", rekao je Došen.

Da Horvatinčić i nije podnio molbu za odgodom ili da mu je odbijena on, po riječima njegovog branitelja, ne bi bio upućen na odsluženje kazne slijedom upute Ministarstva pravosuđa koja se odnosi na čitavu Hrvatsku, a ne samo Zagreb.

Zatvor ih odbio primiti...

Došen je pojasnio da su svi suci izvršenja kazni dobili uputu da do daljnjeg ne šalju u zatvor osuđenike koji početak izvršenja čekaju na slobodi, što znači da su osuđeni na kaznu manju od pet godina.

Te smjernice Ministarstva, čini se, zatekle su neke osuđenike kojima je prije pojave epidemije određen početak odsluženja kazne, a zatvor ih je odbio primiti kad su došli odslužiti dug društvu.

"Zatvor vas u tom slučaju odbije", rekao je Došen, navodeći primjer svog klijenta koji je trebao ići u zatvor u Pulu, ali su ga odbili kad se došao prijaviti u Centar za dijagnostiku u zagrebačkom Remetincu.

"Kad smo poslije nazvali Centar za izvršenje kazni rekli su nam: Čekajte da se ovo smiri, poslat ćemo novi poziv", kazao je Došen, koji je prije odvjetničke karijere radio u zatvorskom sustavu. "Čim se sami javljate znači da nije nužno da morate odmah ići u zatvor i da se odsluženje može odgoditi", zaključio je Došen.

To se međutim ne odnosi na osuđenike kojima je izrečena kazna zatvora dulja od pet godina jer oni i prije pravomoćnost presude, po sili zakona, idu "iza rešetaka".

Nekim zatvorenicima će se predlagati privremeni prekid kazne

Došen je rekao kako ima informacije da će kaznionice nekim zatvorenicima predlagati privremeni prekid kazne, ovisno o duljini kazne, njihovom ponašanju u zatvoru, ali i sigurnosnoj procjeni o tome hoće li se vratiti na izdržavanje kazne.

Time se želi, pojasnio je Došen, smanjiti broj zatvorenika, a time i opasnost od zaraze u ionako prenapučenim hrvatskim zatvorima.

Većina zatvorenika je spremna prihvatiti takve ponude, no ima i manji broj onih koji to ne žele jer ih zbog mjera socijalnog distanciranja koje su promijenile život u Hrvatskoj i na slobodi čeka izolacija.

Iz Ministarstva pravosuđa kratko su odgovorili da je stanje u zatvorskom sustavu dobro te da u koordinaciji s nadležnim sudovima i državnim odvjetništvima u svrhu zaštite zdravlja svih zatvorenika i službenika kaznenih tijela, a posredno zaštite zdravlja šire društvene zajednice, poduzimaju sve mjere na rasterećenju sustava i osiguravanju što boljih uvjeta u zatvorima.

Napominju, međutim, da još ni jedan zatvorenik u Republici Hrvatskoj nije ranije prekinuo s izdržavanjem kazne zatvora zbog COVID-19.

Uprava za zatvorski sustav i probaciju još je 25. ožujka izvijestila da je ograničila pravo zatvorenika na posjete, što je jedna od mjera koje se od sredine ožujka postupno uvode u hrvatskim kaznionicama temeljem praćenja epidemioloških pokazatelja o povećanom riziku zaraze koronavirusom.