Analizom životopisa 170 ljudi koji su u protekle 23 godine vodili Hrvatsku, u potrazi za informacijama o njihovom obrazovanju, novinar portala srednja.hr otkrio je da su Hrvatsku zadnje 24 godine vodili mahom pravnici i ekonomisti. Zgodan je to podatak za državu koja je zapela u gospodarskoj krizi, korupciji i kriminalu
Od 170 bivših i sadašnjih ministara, premijera, predsjednika države i Sabora većina je završila zagrebački Pravni fakultet (37) ili Ekonomski fakultet (32), piše srednja.hr. Po brojnosti ih slijede bivši studenti Filozofskog (29) i Medicinskog fakulteta (16). Premda bi po obrazovanju trebali najbolje razumjeti funkcioniranje vlasti i sustava, samo je devet hrvatskih politologa obavljalo neku visoku državnu dužnost u protekle 24 godine.
Kako bi dobili jasniji presjek stvarnog stanja u proteklom periodu i bolji uvid u promjene, istraživači su podijelili 23 godine hrvatske samostalnosti na pet dijelova – ratne godine (do 1995), period do Tuđmanove smrti (izbori 2000), prva SDP-ova vlast, druga era HDZ-a (od 2003. do 2010) i druga era SDP-a (od 2010. do danas).
Došli su do zaključka da je u ratnim godinama velik broj pravnika prodefilirao rukovodećim mjestima. 'Osim pravnika, lako je zapaziti brojne strane studente, što je razumljivo jer je u razdoblju do 1995. bilo potrebno intenzivno lobiranje u međunarodnoj zajednici, pri čemu su veze ovog tipa bile od velike koristi. I studenti drugih velikih fakulteta bili su relativno dobro zastupljeni u vlasti. Iznimka je Fakultet političkih znanosti, čiji je jedini predstavnik tih godina bio Zdravko Tomac', ističe srednja.hr
Prva Vlada nakon rata donijela je velike promjene u obrazovnoj strukturi rukovodstva. Zaokret je najočitiji po pitanju broja političara koji su se školovali u inozemstvu. Nakon što ih je čak 16 prošlo kroz pet vlada u četiri godine u prvoj poslijeratnoj izvršnoj vlasti našli su se tek Ivica Mudrinić i Zvonimir Šeparović.
Desni vole pravnike i liječnike, lijevi pravnike i ekonomiste
U tom razdoblju uravnotežio se sastav i po drugim pitanjima pa se u izvršnoj vlasti našao jednak broj bivših studenata zagrebačke Medicine, Ekonomije i Filozofskog fakulteta, a ni dominacija Pravnog fakulteta više nije bila tako izražena. Fakultet političkih znanosti nije imao nijednog svog studenta u vlasti.
Trend se promijenio nakon smrti Franje Tuđmana, pa je u vladama Ivice Račana znatno pao broj diplomaca zagrebačkog Prava. Osim samog premijera, u tom su periodu djelovala još samo dvojica. Druga HDZ-ova, Sanaderova era po obrazovnoj strukturi donijela je povratak u drugu polovinu 90-ih, pa su glavnu riječ opet vodili pravnici, a neuobičajeno je velik broj liječnika i agronoma (čak četiri u jednoj vladi) djelovao u tom razdoblju.
Kad je Zoran Milanović preuzeo vlast, prestala je dominacija zagrebačkih fakulteta i stigli su kadrovi iz drugih sveučilišnih centara kao što su Rijeka i Split, a angažirao je i stručnjake koji su se školovali u inozemstvu.
Novinar portala srednja.hr došao je i do zaključka da desne vlasti preferiraju osobe sa završenim Pravnim i Medicinskim fakultetom, a lijeve one s Pravnog i Ekonomskog fakulteta.
Više pročitajte na srednja.hr
