'Takvo ponašanje samo potvrđuje političke najave udara na ženska prava i civilno društvo općenito te strahove da će žene zaštitu svojih prava morati potražiti na međunarodnim pravnim i političkim institucijama', upozorila je Ženska mreža te podsjetila da je 'jedan od prvih zaključaka i preporuka UN Odbora za praćenje provedbe Konvencije o eliminacije svih oblika diskriminacije žena osiguravanje ustavnog i zakonodavnog okvira za zaštitu prava žena te funkcioniranje sekularne države'.

Ujedno je to i jedan od pet ključnih područja zabrinutosti koje je Ženska mreža istakla u svojim zahtjevima Vladi, no ova Vlada koju čine Most i Domoljubna koalicija s HDZ-om na čelu nije se udostojala komunicirati s prosvjednicama i prosvjednicima što je posve suprotno praksi svih dosadašnjih saziva Vlade da barem na ovaj Međunarodni dan žena saslušaju žene, ustvrdila je Ženska mreža Hrvatske.

Hina pak javlja da su iz Vlade pozvali njihove dvije predstavnice da to učine, ali su aktivistice to odbile zatraživši da zahtjeve podnesu sve predstavnice što je odbijeno. Prosvjednice su potom poručile kako nemaju resursa da postave šator 400 dana te da će s Vladom komunicirati poštom i zaključile: 'Budući da se vladajući boje desetak žena, tražit ćemo nove izbore'.

'Socijalizam ili barbarizam'

Okupljanje je počelo u 11 sati na Trgu žrtava fašizma s kojega je povorka krenula Ulicom Račkog, zatim Jurišićevom, preko Trga bana Jelačića do Trga sv. Marka, a na 'Trgu Sabora, Vlade i Ustavnoga suda' održan je program kojim su prosvjednici i prosvjednice izrazili nezadovoljstvo kršenjem ženskih prava, dokidanjem stečenih prava i najavljivanjem mjera i propisa koje vode pogoršanju ionako lošeg položaja žena u društvu. 

'Sve za mir, zdravlje i obrazovanje, ništa za naoružanje', 'Samo u sekularnoj državi moguća je ravnopravnost', 'Socijalizam ili barbarizam', 'Crkva bez politike, država bez propovjedi', 'Romkinje su višestruko diskriminirane', 'Stop seksizmu' - samo su neke od poruka na transparentima aktivistica i aktivista koji su na Trgu bana Jelačića poručili kako imaju predsjednicu, ali nemaju dovoljno žena koje su u uskom krugu političkog djelovanja, kako na svojim trgovima ne žele crnu vojsku, niti poruke kako samo u svoja četiri zida smiju misliti. Upozorili su i da su ljudi sve siromašniji dok su pojedinci i crkva sve bogatiji, poručujući kako ne žele da loše politike upravljaju njihovim životima, niti njihovom privatnošću.

Minutom šutnje odali su počast svim ubijenim ženama i neznanim junakinjama, ali i izbjeglicama koje su zaustavljene na granicama Europe, a Neva Tole je istaknula nužnost dosljednog provođenja UN-ove konvencije i povelje o ukidanju svih oblika diskriminacije žena kazavši da u Hrvatskoj godišnje bude ubijeno tridesetak žena, a zlostavljači umjesto da idu u zatvore idu na javni rad.

'Svaka druga trudnica ostaje bez posla'

Ženska mreža Hrvatske, podsjetimo, okuplja više od 30 organizacija koje povezuje feministička borba za prava žena te upozorava i da nam nakon 105 godina koliko se obilježava Međunarodni dan žena prijeti smanjenje stečenih prava.

'Suočene smo s drastičnim smanjenjem sudjelovanja žena u politici i nepoštivanjem zakona kojima se propisuju ženske kvote. Trpimo posljedice indiferentnosti zakonodavstva i pravosuđa prema nasilju nad ženama i femicidu te dvostrukom kažnjavanju žena žrtava nasilja. Katoličke vrijednosti postaju neodvojive od državnih institucija, a žene se gura s tržišta rada u kuhinju i obitelj i nameće im se uloga majke kao jedine vrijedne i društveno prihvatljive. Prava obitelji postaju važnija od pojedinačnih prava žene. Dominantan katolički sustav vrijednosti ima za direktnu posljedicu napad i sužavanje seksualnih i reproduktivnih prava žena, posebno prava na pobačaj, kontracepciju, medicinski potpomognutu oplodnju i odgoj seksualno odgovornih mladih', upozorava Ženska mreža Hrvatske.

Podsjećaju i da 'žene sve manje rade za plaću i sve češće su potplaćene ili se mogu zaposliti jedino u uslužnim, loše plaćenim djelatnostima. Nudi im se naknada po rođenom djetetu, dok istovremeno svaka druga trudnica ostaje bez posla. Postojeći napad na autonomiju civilnog društva posebno je opasan za rad savjetovališta i skloništa za žene žrtve nasilja. Zakoni i politike kojima se regulira položaj i prava žena se ne provode, ukida se sloboda medija i polako se nameće politika zastrašivanja donošenjem propisa kojima se onemogućava primjena zakona i najavljuje još teže ostvarivanje zakonom propisanih prava, čime ona postaju nedostupna, a položaj žena nesiguran'.