Čuo sam u životu i ženskih DJ-a koji su mi zvučali 'muški', i muških DJ-a koji su mi zvučali 'ženski', što ukazuje na dvije stvari: da se nisam otarasio nekih rodnih predrasuda (pa makar se i ponekad radilo o pozitivnim predrasudama!), ali i da se mnogi ljudi jednostavno ne uklapaju u rodne kalupe, ma kako god da ja ili bilo tko drugi odredio parametre 'muškosti' i 'ženskosti'.

Ima dosta definicija seksizma, a jedna od onih s kojima ja baratam je – pripisivanje određenih osobina drugima samo na osnovu njihovog spola.. Međutim, s druge strane, činjenica također jest da se sve nas gura u određene rodne kalupe od malih nogu, da se curice uči kako da se ponašaju kao curice a dečke kako da se ponašaju kao dečki, i da su ta sranja toliko duboko usađena u nas da im se katkad teško možemo otrgnuti!

Stoga mislim da ima i argumenata protiv, i argumenata za smislenost traženja ženskog senzibiliteta u DJ-ingu. Za ovu, pak, prigodu - jedan veliki argument protiv je taj što ima puno ženskih DJ-a na svijetu (ma koliko ih god bilo malo u odnosu na muške), a ja sam ih uživo čuo tek sićušan, sićušan dio! Nije mi ni na kraj pameti postavljati se tu kao neki ekspert ili autoritet ili štatijaznam (jer nisam, niti po ovom pitanju itko to uopće može biti): samo, eto, želim podijeliti svoje skromne dojmove i ništa više od toga... Čisto subjektivne dojmove koji se, da još jednom istaknem, ne odnose na sve ženske DJ-e nego samo na većinu onih koje sam čuo. (I naravno da sam sa sličnim ili čak identičnim dojmovima otpratio i setove mnogih muških DJ-a i bla bla, bla bla... mogao bih s ovakvim disklejmerima do sutra, pa ajde recimo da ću stati... 3... 2... 1... sad!)

Praktičniji i racionalniji nježniji spol

Uglavnom, ono po čemu mi se čini da se ženski DJ-i najčešće razlikuju od muških – je osjetno manja sklonost etosu 'brže, više, jače.' I ne mislim pritom samo na to da žene za pultom rjeđe idu u brutalu, nego i da su manje sklone zapiliti po jednom žanru ili ugođaju, ili recimo slijepo se klanjati na oltaru flowa i inzistirati na konceptu DJ-seta kao 'putovanja' čak i kad je to suvišno, pa i kontraproduktivno (npr. kad je malo ljudi, ili je neka nezainteresirana ekipa). DJ-ice mi često zvuče opuštenije od DJ-a, manje opterećene grčem traženja optimalne sredine između umjetnosti i zabave, između udovoljavanja vlastitim prohtjevima i udovoljavanja prohtjevima publike – ne kažem da nemaju taj grč, samo da ga... uglavnom nekako ne osjetim, pa se i sam osjećam rasterećenije.

A što se tiče nekih objektivnijih faktora... Zanimljiv primjer je europska scena underground housea i techna, onoga što se '03./'04. nazivalo electro-houseom, pa zatim minimalom, da bi se u novije vrijeme vratilo na standardne generičke oznake deep i tech-housea. Uspon te priče je bio praćen usponom vanserijskog broja žena koje su ostvarile zavidne karijere kao DJ-ice i producentice: Ellen Allien, Magda, Heidi, Dinky, Jennifer Cardini, Anja Schneider, Ada, Steffi, Shinedoe, Tania Volcano, Miss Fitz, Chloé, Kate Simko, Nina Kraviz, Maya Jane Coles... Ne znam je li ikada bilo ijedne klupske scene s toliko relevantnih ženskih aktera! Možemo diskutirati oko toga što ih je u tolikom broju privuklo toj specifičnoj galaksiji zvuka, možda to koliko u njoj ima prostora za glazbu koja je eterična i nježna, nabrijana no ne i nužno agresivna, ne znam – ali u svakom slučaju je ohrabrujuće vidjeti kako žene mogu postati uspješni house DJ-i i bez da nastupaju u toplesu.

E sad, ima tu i još jedno veliko pitanje, a koje glasi: zašto je toliko malo ženskih DJ-a u odnosu na muške?

Mislim da je odgovor isti kao i na pitanje zašto je općenito u skoro bilo kojoj grani umjetnosti osjetno manje žena nego muškaraca, a to je da su žene generalno... praktičnije, racionalnije? Ne u smislu da su praktičnost i racionalnost neke urođene ženske karakteristike, nego da su žene svjesne koliko je društvo muškocentrično pa su stoga manje sklone zanimanjima i zanimacijama što imaju još i taj dodatni hendikep da je... pa, upitno koliko se sav trud na duge staze uopće i isplati!

Jer, da bi uspio kao DJ, nije dovoljno samo opsesivno pratiti i skupljati muziku te znati pustiti pravu stvar u pravo vrijeme: treba i minglati s odgovarajućim ljudima, gurati se gdje god stigneš, gnjaviti promotore, vući druge DJ-e za rukav, raspolagati socijalnim kapitalom, znati se izreklamirati, dok se istovremeno non-stop laktariš s hrpom drugih ljudi koji pokušavaju isto... a sve za nešto od čega jako mali broj uključenih uspije ostvariti respektabilnu karijeru, ako i ikakvu karijeru uopće.