Izbori traju od 11. do 25. svibnja, a na njima 20-tak tisuća hrvatskih liječnika s licencom tajnim glasovanjem dopisnim putem bira 148 delegata novog saziva skupštine.

Oštra borba za premoć u Skupštini

Najviše zanimanja izaziva izbor predsjednika HLK-a koji bi nakon tri mandata trebao zamijeniti sadašnjeg predsjednika Hrvoja Miniga koji se više, kako se doznaje, nema namjeru kandidirati.

Iako nitko, barem do završetka izbora za delegate skupštine, ne želi službeno govoriti o mogućim kandidaturama, neslužbeno se doznaje kako postoji nekoliko grupacija koje bi mogle istaknuti kandidate. Jedna od njih je skupina okupljena oko sadašnjeg vodstva, a tu su i Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) te Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM)

Da se vodi prilično oštra borba oko izbora i premoći u skupštini, koja će birati novo vodstvo HLK-a, pokazuje dosad neviđeni sustav glasovanja za skupštinu, putem posebno označenih glasačkih listića koji će se obrađivati na optičkom čitaču, kao i pismo Komore članovima u kojem ih se upozorava na moguće manipulacije.

Liječnike se podsjeća da je njihovo glasačko pravo neprenosivo, neposredno i tajno, te poziva da ispunjeni glasački listić sami, tj. osobno ubace u poštanski sandučić ili predaju u poslovnicu Hrvatske pošte.

HUBOL: za reformu i protiv sadašnjeg vodstva

U HUBOL-u, koji okuplja 2000 bolničkih liječnika, to tumače žestokom borbom između onih koji žele reformu i sadašnjeg vodstva koje želi zadržati postojeće stanje.

'Kolege, članovi HLK-a na izborima će odlučiti žele li reformiranu Komoru prema programu koji smo im ponudili ili su skloniji sadašnjoj politici. Čini mi se da trenutno vodstvo HLK-a sluti promjene. Tome svjedoči mail koji je proteklog tjedna poslalo svim liječnicima', ustvrdio je u razgovoru za Hinu predsjednik HUBOL-a Trpimir Goluža, koji nije želio reći ima li osobne ambicije za preuzimanje čelnog mjesta u Komori.

Bolnički liječnici organizirano izlaze u 20 od ukupno 23 formirane izborne jedinice. Cilj im je osvajanje natpolovične većine u odnosu na KoHOM, ali i, kako kaže Goluža, 'organiziranu skupinu umirovljenih zagrebačkih liječnika, te neke neformalne skupine koje podržavaju pojedine političke opcije'.

Sadašnje vodstvo optužuju da se otuđilo od članstva i 'postalo samo sebi svrhom', a prozivaju ih i za izbore provedene 2011. s 'listićima koje je mogao dostavljati kako se tko sjetio, a brojali su se primitivnim, ručnim načinom nekoliko dana'.

Predsjednik Komore Hrvoje Minigo prozivke iz HUBOL-a tumači 'pokušajem zauzimanja što boljih pozicija u odnosu na druge liječnike koji će također biti kandidati za vodeća mjesta u HLK-u'. Članovima Komore poručuje da sami ocijene koliko je takvo postupanje fer.

Ističe da se Komora u svom dosadašnjem radu i provedbi izbora oslanjala na temeljne osnivačke akte, te da su sve odluke transparentno donosila nadležna tijela.

HLK je, kaže Minigo, u zadnjih 12 godina predano ukazivao na brojne probleme - od nedostatka doktora medicine preko nezadovoljavajućih uvjeta rada, smjenskog i turnusnog rada, isključivanja liječnika iz izravnog kolektivnog pregovaranja, te nedostatka vremenskih i kadrovskih normativa. Za pismo, koje je 12. svibnja poslano članstvu, kaže da su samo podsjetili na važnost glasovanja i još jednom im napomenuli proceduru. Predstavnica liječnika obiteljske medicine Ines Balint kaže da će KoHOM o kandidatu za predsjednika odlučivati tek nakon 30. svibnja, kada bude poznat sastav skupštine.

KoHOM: zaoštravanje je inicirao HUBOL

KoHOM, koji ima 550 članova, sudjeluje na izborima u svim izbornim jedinicama, osim u dubrovačkoj. U pojedinim izbornim jedinicama podržavaju i druge kandidate iz primarne zdravstvene zaštite, za koje misle da mogu pridonijeti radu Komore. Balint smatra da je zaoštravanje oko izbora inicirao isključivo HUBOL, koji se medijski vrlo eksponirao. No, vjeruje da su članovi HLK-a dovoljno informirani, razumni i objektivni te da će svoj glas dati kandidatima kojima je opći interes važniji od osobne promocije.

Što se tiče budućeg rada Komore, također ističe potrebu promjena u HLK-u, za koji kaže da je dosad bio većinom savjetodavno tijelo. Komora se mora nametnuti kao ravnopravan partner u kreiranju zdravstvene politike i dobiti snažniju ulogu u zaštiti liječničke struke u pregovorima sa zdravstvenom administracijom, poručuje Balint. Po zakonu, svih 20.310 liječnika u Hrvatskoj moraju biti članovi Komore, koja jedina ima ovlasti izdavati licence za rad liječnika, bez kojih se nigdje ne mogu zaposliti.

Obavezna članarina u Komori iznosi 0,40 posto bruto plaće na zaposlene kod poslodavca, a 0,20 posto od ostvarenog prihoda za privatnike i koncesionare. Članarina za umirovljenike je 40 kuna mjesečno. Uz to, liječnici plaćaju i razne potvrde koje izdaje HLK, poput međunarodnih licenci ili potvrda o stečenim pravima i sukladnosti obrazovanja s direktivom Europske unije, tako da HLK godišnje uprihodi oko 15 miljuna kuna.