Bit će zanimljivo vidjeti kako će se Zlata Đurđević postaviti prema aktualnom sporu oko procedure izbora čelnika Vrhovnog suda, s obzirom na to da Milanović namjerava ignorirati, kako kaže, neustavne zakonske odredbe o izboru putem javnog poziva i izravno predložiti svog kandidata Saboru. Danas je novinarima poručila da je Zoran Milanović nije predložio, što dakako ne znači da on to neće učiniti. Nije željela to dalje komentirati.

Spor će na koncu okončati Ustavni sud, ocjenjujući ustavnost Zakona o sudovima na prijedlog Darija Juričana. S obzirom na to da mandat aktualnom predsjedniku Vrhovnog suda Đuri Sessi istječe u srpnju, ustavni suci reagirat će u razumnom roku. Iz Milanovićeva ureda najavili su da će predložiti kandidata 'najkasnije u lipnju, a možda i ranije', što koincidira s izborom hrvatskog predstavnika u Europskom sudu za ljudska prava. Prof. Đurđević na tom je izboru, naime, rezervna kandidatkinja, s time da procedura tog izbora - uz kandidate Davora Derenčinovića s Pravnog fakulteta, Lovorku Kušan s Ustavnog suda i Marina Mrčelu s Vrhovnog suda - završava upravo u lipnju.

Prof. Đurđević čini se idealnom kandidatkinjom za čelnicu Vrhovnog suda, s obzirom na to da niti jedan političar danas nije kritizirao njezin lik i djelo. Dapače. Predsjednik SDP-a Peđa Grbin, koji poznaje Zlatu Đurđević još od davnih dana, kad je bila asistentica na Pravnom fakultetu i otad prati njezin rad, nahvalio ju je kao beskompromisnu stručnjakinju koja je 'spremna sukobiti se sa svim lošim tendencijama u pravosuđu'.

Uvažavajući prof. Đurđević kao potencijalnu kandidatkinju za čelnicu Vrhovnog suda, potpredsjednik HDZ-a Branko Bačić također iščekuje njezinu reakciju na, kako kaže, potencijalno opasnu pravnu situaciju. Bačić je danas ponovio da je predsjednik naumio prekršiti zakon, a time i Ustav, te naglasio da 'nije moguće da Sabor postupa suprotno zakonu'. Po njemu, cijeli ovaj prijepor potpuno je nepotreban i mogao bi se izbjeći raspisivanjem novog javnog poziva na koji će se onda javiti i prof. Đurđević sa svojim programom.

Od 'oprosnica' u Fimi mediji, preko slučaja Čačić i 'lex Perković', do sramoćenja

Među njezinim žešćim reakcijama na hrvatsku pravosudnu zbilju u proteklim godinama bila je i osuda tzv. oprosnice, koje je DORH uveo u upotrebu 2010. u slučaju Fimi media. U tom slučaju sumnja je postojala za sve koji su radili s Fimi medijom, a prof. Đurđević kazala je da je pravno i ustavno krajnje upitan oprost osumnjičenicima za najteža kaznena djela ako njihova svjedočenja vode prema vrhu zločinačke piramide.

'Oprosnica je upitna jer ne propituje imovinsku korist koju su ostvarili osumnjičenici kojima se daje oprosnica, ne propituje se pravo oštećenika, ali niti vjerodostojnost svjedoka koji iz osumnjičenika za najteža kaznena djela prelazi u status osobe kojoj se ne sudi', naglasila je tada Đurđević.

Prije deset godina kritizirala je prijedlog zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva te onih iz procesa pretvorbe i privatizacije. Taj zakon trebao je u mandatu premijerke Jadranke Kosor implementirati tada novu ustavnu odredbu o nezastarijevanju kaznenih djela, a prof. Đurđević ocijenila ga je promašenim i neprovedivim, s čime se potom složilo Ministarstvo pravosuđa.

Nakon što je HDZ 2011. podnio tužbu i zatražio skidanje imuniteta SDP-ovu zastupniku Željku Jovanoviću jer je javno govorio da je ta stranka 'zločinačka organizacija', prof. Đurđević objasnila je da se radi o političkom izražavanju koje uživa najviši stupanj zaštite u slobodi govora: 'Ono što se ne bi toleriralo građanima, tolerira se političarima i novinarima. Čak i u Kaznenom zakonu stoji da netko tko obavlja političku ili javnu djelatnost ne može počiniti kazneno djelo uvrede ili klevete.'

Dva mjeseca nakon toga izjavila je da je Županijski sud pogriješio jer nije pustio Ivu Sanadera na slobodu, kako je to Ustavni sud tada naložio. Nekoliko godina kasnije na nož je dočekala odluku Ustavnog suda kojom je zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću omogućen izlazak iz istražnog zatvora, čime su po njezinom mišljenju prekršeni hrvatski zakoni i narušena vjerodostojnost državnih institucija pred građanima.

Potom je reagirala na brisanje stavka iz Zakona o sportu, kojim je bio spriječen pristup upravama i nadzornim odborima sportskih organizacija onima protiv kojih je pokrenut postupak za ozbiljnije kazneno djelo. Učinjeno je to u mandatu tada već ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, istog onog koji je najavljivao isušivanje močvare blata i nemorala u hrvatskom sportu.

'U svim slučajevima kad je u kaznenom postupku utvrđeno da postoji osnovana sumnja, što znači da su prikupljeni neki dokazi protiv određene osobe da je počinila određeno kazneno djelo, ona ne bi trebala biti ni na kakvim funkcijama, odnosno na pozicijama koje su političke naravi ili gdje se traži ne samo određena stručnost, nego i moralnost, vjerodostojnost, poštenje', rekla je Đurđević.

U mandatu tadašnjeg ministra pravosuđa Orsata Miljenića, za vrijeme premijera Zorana Milanovića, obrušila se na tzv. 'lex Perković', objašnjavajući u analizi za tportal koliko je težak prekršaj učinila hrvatska Vlada predlaganjem izmjene zakona koji se odnosi na izručenje zemljama članicama Europske unije.

Tumačila je i status Radimira Čačića, bivšeg potpredsjednika Vlade, dok je čekao presudu zbog prometne nesreće u Mađarskoj, pa je tako objasnila da prema UN-ovoj Bečkoj konvenciji samo diplomatski agent ima međunarodni imunitet koji ga abolira od bilo kakvog kaznenog progona u stranoj zemlji - a Čačić nije bio diplomatski agent.

Kritizirala je i Milanovićeva ministra financija Slavka Linića kada se na izvanrednoj presici obrušio na suca Mislava Kolakušića jer je odlučio poslati predstečajni zakon na ucjenu ustavnosti. Stručnjakinja Đurđević ocijenila je Linićev istup neprimjerenim s obzirom na to da se kao predstavnik izvršne vlasti direktno obrušio na odluku jednog suca.

Kao voditeljica radne skupine za izmjenu Zakona o kaznenom postupku 2013. godine, zamjerila je ministru Orsatu Miljeniću to što je raspustio radnu skupinu prije izrade konačnih odredbi, pa nisu stigli razmotriti mogućnost oduzimanja imovinske koristi optuženiku još tijekom kaznenog postupka i još neke druge vrlo bitne stavke. Nakon što je novinarka Slavica Lukić nepravomoćno osuđena za 'sramoćenje' u slučaju Medikol te je otkriveno da je podignuto čak 130 takvih tužbi, Zlata Đurđević izjavila je da je ministar pravosuđa morao pozivati na odgovornost suce koji donose presude protivne ljudskim pravima.

'Postavlja se pitanje odgovornosti sudaca za njihovo pravno mišljenje koje je protivno samom Kaznenom zakonu, međunarodnom pravu i ljudskim pravima. Najlakše i najugodnije za Ministarstvo i sve nas jest reći - zakon ne valja, idemo ga mijenjati, jer iza zakona ne postoji personalizirana odgovornost. Međutim postoji profesionalna i osobna odgovornost za donošenje presuda, i ministar pravosuđa ima načina da traži njezino utvrđivanje', kazala je prof. Đurđević za tportal.

U siječanjskoj emisiji 'Otvoreno' poručila je da loša reputacija hrvatskog pravosuđa proizlazi iz medijski najeksponiranijih slučajeva koji su vezani za političare, moćne i bogate okrivljenike, poput Ive Sanadera ili Tomislava Horvatinčića. Ti postupci predugo traju i šalju pogrešnu poruku te djeluje kao da se nekome pogoduje i kao da je pod političkim utjecajem, kazala je Đurđević, dodajući da građani imaju i osobna iskustva predugih sudskih postupaka.

Istaknula je slučaj bivšeg županijskog vatrogasnog zapovjednika Dražena Slavice koji je nakon gotovo 14 godina pravomoćno oslobođen krivnje za kornatsku tragediju u kojoj je poginulo 12 vatrogasaca.

'Nije to nikako normalno, to je posve nedopustivo. Imate jednog okrivljenika koji 14 godina trpi vođenje kaznenog postupka protiv sebe', rekla je. Dodala je kako je prekršena Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava, a država treba učiniti sve da ti postupci traju što je kraće moguće.

Kao najoštrija kritičarka novog modela organizacije kaznenog sudovanja u kojem će Visoki kazneni sud preuzeti žalbene funkcije od Vrhovnog suda na sve odluke županijskih sudova, a Vrhovnom sudu preostat će to da svoju ustavnu ulogu ujednačavanja sudske prakse provodi kroz izvanredne pravne lijekove, doduše sa značajno proširenim mogućnostima, na stranicama Večernjeg lista ušla je u polemiku s Marinom Mrčelom, zamjenikom predsjednika Vrhovnog suda.

Zlata Đurđević inače smatra da javnost mora imati pravo kontrolirati rad državnih tijela, što se, kaže, odnosi i na rad tijela kaznenog progona. Izvidi moraju biti tajni, no nakon što USKOK otvori službenu istragu ona bi trebala biti otvorena javnosti jer je, kaže Đurđević, država dužna pred javnošću legitimirati svoje odluke o dugotrajnom oduzimanju slobode, kao i o oduzimanju drugih temeljnih prava prisilnim radnjama, te prikazati javnosti rezultate svojih istražnih radnji, odnosno dokaze.

Poseban interes: Kazneno procesno pravo, psihijatrijsko pravo...

Zlata Đurđević još od 2007. godine predstojnica je Katedre za kazneno procesno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, na kojem je pet godina ranije doktorirala na temu 'Kaznenopravna zaštita financijskih interesa Europske unije'. Na istom fakultetu je i diplomirala kao najbolja studentica u klasi 1991./1992., a magistrirala je na Sveučilištu u Cambridgeu. Bila je na stručnim usavršavanjima u SAD-u, Njemačkoj, Italiji, Austriji i Švicarskoj. Govori engleski, njemački i francuski jezik.

Prema službenoj biografiji, nakon vježbeničkog staža na Županijskom sudu u Zagrebu 1994. položila je pravosudni ispit. Dobitnica je nekoliko međunarodnih stipendija među kojima su Njemačka akademska stipendija DAAD, austrijska stipendija ÖAD te Fulbrightova stipendija. Potpredsjednica je Hrvatske udruge za europsko kazneno pravo, članica upravnog odbora Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu te kontaktna osoba Akademske mreže za europsko kazneno pravo Europske unije. Članica je Državnoodvjetničkog vijeća i Povjerenstva za azil RH te izvršnog odbora Međunarodnog udruženja za kazneno pravo.

Bila je gošća predavačica na američkim sveučilištima Berkeley i Yale, na Pravnom fakultetu u Ljubljani te na Sveučilištu u Luksemburgu (FDEF). Izlagala je na više od 30 seminara i konferencija u zemlji i inozemstvu, objavila je pet knjiga te više od 30 znanstvenih članaka u domaćim i stranim publikacijama.