Umjesto govora mržnje i neofašističkih ispada koji postoje u hrvatskom javnom prostoru, potreban je govor razuma, poručila je u ponedjeljak potpredsjednica Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec, tijekom obilježavanja Dana antifašističke borbe u Brezovici.
‘Pred povjesničarima je još uvijek težak i odgovoran zadatak da u društvu, ideologijama jednog njegovog dijela, činjenicama i objektivnim vrednovanjem događaja iz Drugog svjetskog rata i njegovom poraću unesu glas razuma i svijest da je antifašizam jedna od najvećih vrednota hrvatske povijesti. Umjesto govora mržnje i neofašističkih ispada koji postoje u javnom prostoru, potreban je govor razuma’, istaknula je Zgrebec.
Dodala je kako se europske zemlje znaju nositi s pojavama neonacizma i neofašizma, da takve pojave tamo nailaze na opću i kaznenu osudu svih relevantnih dijelova društva.
‘I u Hrvatskoj veličanje ustaštva i NDH, makar i u sporadičnim primjerima, mora naići na osudu politike, medija, civilnih udruga i građana. Svoju sreću trebamo graditi na svijetlim primjerima svoje prošlosti s pogledom na budućnost’, naglasila je.
Zgrebec je okupljenim borcima NOB-a i antifašistima zahvalila što njeguju hrvatsku antifašističku prošlost i tradiciju, koja svjedoči da se veliki broj Hrvata uključio u antifašistički pokret i oružanu borbu protiv fašističkog okupatora i domaće marionetske vlasti.
Napomenula je kako se antifašizam kao pokret pojavio u gotovo svim europskim zemljama, okupljajući različite političke opcije, a da su antifašistički pokret u Jugoslaviji i Hrvatskoj vodili komunisti.
‘To nije moguće zanijekati, ali pokret nije bio komunistički već svenarodni, jer je samo takav mogao mobilizirati ljude da se odupru moćnijoj, organiziranijoj i opremljenijoj vojnoj sili. Antifašizam treba shvatiti kao pokret protiv fašizma i nacizma, pokret utemeljen na najvišim demokratskim načelima i negaciji ideoloških postavki nacizma i fašizma’, poručila je potpredsjednica Sabora.
Istaknula je kako je antifašizam u temeljima nove hrvatske države, što je zapisano u hrvatskom Ustavu u čijim su izvorišnim osnovama nabrojane povijesne činjenice na kojima počiva pravo hrvatskog naroda na punu državnu suverenost.
Jedna od njih je, dodala je, u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata, izražena nasuprot proglašenju NDH 1941., u odlukama ZAVNOH-a 1943., a potom i u Ustavu Narodne Republike Hrvatske 1947. godine.
