Nakon što je Vlada u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, kako bi se 3. svibnja proglasio spomendanom, odnosno Danom sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu, stigle su i dodatne ideje saborskih zastupnika. Manjinski zastupnik Veljko Kajtazi predložio je da 8. travnja Svjetski dan Roma postane spomendan. No pravu buru izazvala je najava iz stranke DOMiNO.

Njihov Igor Peternel najavio je da će u saborsku proceduru Klub DOMiNO i Hrvatski suverenisti na dopunu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima na usvajanje poslati zaključak kojim bi se od Vlada tražilo da u najkraćem zakonskom roku pripremi izmjene tog zakona kako bi se ukinuo Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, kao državni praznik.

Naveo je da su protiv obilježavanja 22 lipnja kao Dana antifašističke borbe jer se, kako je rekao, većina ozbiljnih povjesničara slaže da se u sisačkim šumama taj dan nikakvi partizani nisu okupili te je to sve skupa 'velika prijevara'. Dodao je i kako ne može shvatiti da danas 'takozvani samozvani borci za ljudska prava' imaju potrebu stalno veličati bivši sustav i slaviti partizanski pokret koji je ovom narodu donio samo zlo.

Lijeva oporba: To je revizionizam!

Ta najava izazvala je burne reakcije u ostatku oporbe. SDP-ova Sanja Radolović nazvala je tu ideju 'revizionizmom'.

'Pokušaji da se izbriše Dan antifašističke borbe negiraju borbu naših predaka za slobodu, demokraciju i ljudska prava. Što je sljedeće, opet pokušaj ekstremne desnice da kroz povijesni kurikulum u školama žele veličati ustaštvo, između ostalog učiti našu djecu kako je Jasenovac pozitivna povijesna priča i da Hrvatsku vrate u srednji vijek', istaknula je Radolović.

Antifašizam nije stvar prošlosti – on je živa vrijednost koja stoji kao branik protiv svakog oblika revizionizma i pokušaja umanjivanja prava i sloboda koje smo kao društvo izborili. Pokušaji onih koji žele omalovažiti taj dan i sve ono što on predstavlja, pokazuje njihovu nesposobnost da shvate što doista znači borba za slobodu, pravdu i ljudska prava, rekao je IDS-ov Dalibor Paus.

Što se obilježava na Dan antifašističke borbe?

Danom anitfašističke borbe, koji je državni praznik, obilježava spomen na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda, 22. lipnja 1941. godine, u šumi Brezovica kod Siska. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.

Počevši od Siska, antifašistički ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno, sa sve većim opredjeljenjem hrvatskog naroda za partizanski pokret. Za vrijeme II. svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju, da bi 1945. godine ZAVNOH prerastao u Narodni sabor Hrvatske. Tako je i tijekom narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta. Završetkom Drugoga svjetskog rata 1945. godine konstituirana je Narodna Republika Hrvatska kao federalna jedinica ondašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije koja je iz Drugog svjetskog rata izašla kao pobjednica na strani savezničkih snaga.

<< Komentar Boška Picule: Koji je danas smisao obilježavanja Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj? >>

Plenković 2019.: To bi bio pokušaj detuđmanizacije HDZ-a, neću to dopustiti!

Inicijativu da se taj praznik ukine pokrenuli su već jednom, točnije 2019. tadašnji zastupnici Zlatko Hasanbegović i Željko Glasnović, ali ju je HDZ-ova većina glatko odbila. Tada su za ukidanje tog praznika glasala samo dva zastupnika dok ih je protiv bilo 105.

Sličnu ideju imao je tada i saborski Odbor za ratne veterane, na čijem je čelu bio HDZ-ov Josip Đakić. Oni su, naime, smatrali, da Dan antifašističke borbe treba biti samo spomendan, no namjeru je brzo srezao premijer Andrej Plenković.

'Ne znam je li to ideja predsjednika Odbora Josipa Đakića, no šaljem poruku svima koji bi željeli detuđmanizirati HDZ: Neću to dopustiti! Dan antifašističke borbe 22. lipnja uvrstio je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u popis blagdana. Tako će i ostati! Prijedlog Odbora nije politika ni Predsjedništva ni Nacionalnog vijeća HDZ-a, ali ni naše Vlade. Tijela stranke, naime, jednoglasno su podržala izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima koje je Vlada uputila u Hrvatski sabor - i koje će se kao takve usvojiti. Sutra imamo sjednicu Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a te smatram da se vrlo jasno treba reći da je dosta politike koja rastvara temelje onog što je Tuđman stvorio i što HDZ treba biti. Tko to ne razumije, ne razumije ni hrvatsku prošlost ni sadašnjost, a još manje ispravno vidi hrvatsku budućnost. Neka se malo razbistre', kazao je Plenković prije šest godina.

Inicijator praznika bio je Tuđman

Podsjetimo, Dan antifašističke borbe uvršten je kao praznik u kalendar u ožujku 1991. godine. U nekoliko navrata postavljalo se pitanje o ukidanju, no Franjo Tuđman u nekoliko medija gorljivo je branio zadržavanje Dana antifašističke borbe kao praznika.

'Jedan zastupnik kazao je da je Vlado Janić (zapovjednik Prvog sisačkog partizanskog odreda i narodni heroj, op.a.), kojeg sam poznavao, išao u borbu protiv hrvatske države. Jest, išao je, ali protiv NDH, ne zato što je bio protiv hrvatske države, nego zato što je vidio da će NDH propasti, da to nije budućnost hrvatskog naroda, i to treba shvatiti. Prema tome, treba nam taj 22. lipnja 1941. godine kao izraz htijenja dijela hrvatskog naroda i to onoga dijela hrvatskih komunista, hrvatskih antifašista, koji su nam osigurali to da smo među silama pobjednicama', kazao je 1996. Tuđman.