Srušen zid u Branimirovoj
Izvor: Pixsell / Autor: Davor Visnjic/PIXSELL
Srušen zid u Branimirovoj
Izvor: Pixsell / Autor: Davor Visnjic/PIXSELL
ULIČNA UMJETNOST
Prošlotjedno rušenje zida u Branimirovoj ulici u Zagrebu na društvenim mrežama izazvalo je bijes i ogorčenje dijela građana koji su smatrali da je riječ o 'kulturocidu' jer zid je bio ukrašen brojnim grafitima i postao je prepoznatljiv komad zagrebačke ulične umjetnosti
Hrvatske željeznice su, podsjetimo, srušile 150 metara zida kojem je statika već nekoliko godina narušena i prijetilo je da se sruši na vrlo prometnu cestu. Kako to obično biva, uz dušobrižnike na društvenim mrežama, čije su tvrdnje išle toliko daleko kao da je riječ o rušenju kulturne baštine, oglasili su se i i političari pa je tako Davor Bernardić, šef zagrebačkog SDP-a ustvrdio kako 'smatra da je zid trebalo sačuvati jer je s vremenom postao dio zagrebačke duše u kojoj sada postoji praznina mnogo veća nego što je ta rupa u zidu'.
Međutim, u HŽ-u kažu da 'nitko nije iskazao interes da uzme komad zida i sačuva ga'. Također, dodaju da je o rušenju zida HŽ Infrastruktura obavijestila i Muzej ulične umjetnosti, koji se zbog sigurnosti građana složio s nužnosti zahvata.
Upitani jesu li razmišljali o tome da dio srušenog zida ponovno izbetoniraju, s obzirom na to da HŽ troši na sve i svašta, kako bi se grafiteri mogli ponovno izraziti, a ne da umjesto njega postave žičanu ogradu, u HŽ-u kažu da 's obzirom na aktualni gospodarski trenutak te uštede koje se provode unutar HŽ Infrastrukture, za sada nema planova većih investicija vezanih za izgradnju zida u Branimirovoj'.
Dodaju da su i ranije komunicirali s grafiterima, a planiraju tako činiti i ubuduće.
'Organiziranim grafiterima dajemo naše prostore na raspolaganje, poput, primjerice, zida u Magazinskoj, vanjskih zidova na Zapadnom kolodvoru (Trg Francuske Republike) te diljem cijele Hrvatske. Suradnja s grafiterima je dio akcije 'Stvaraj, ne uništavaj' kojom se pokušava osvijestiti cijena vandalizma', ističu u HŽ-u.
Da zid nema tako veliku važnost kakvu mu kulturobrižnici žele pridati, smatra i Slaven Kosanović Lunar, umjetnik čiji su radovi prije desetak godina uvršteni u knjigu 'Graffiti World', a prošle godine se našao u knjizi Franka Steama156 Malta 'Sto europskih grafiti umjetnika', a i sam je sudjelovao u oslikavanju zida u Branimirovoj.
'Objektivno govoreći, zid nema neku umjetničku vrijednost. Osobno mi je najbolje bio oslikan 1987. godine. U tri navrata kasnije, na njemu je bilo svega. Zid je nakon posljednjeg oslikavanja sustavno bio uništavan od raznih vandala i zanimljivo da se nitko po tom pitanju nije oglašavao, a sad svi izražavaju zabrinutost. Digla se buka oko toga, a malo tko je primijetio da je unutar Studentskog centra imamo oslikan novi zid. Ako su statičari procijenili da zid u Branimirovoj predstavlja opasnost, a znamo da se bio nagnuo, onda to treba poštovati jer sigurnost građana mora biti na prvom mjestu', zaključio je Lunar.