Zakon o istražnim povjerenstvima donesen je još 1996., no od tada se nije mijenjao. Iako je na temelju tog zakona od tada osnovano 11 istražnih povjerenstava, tek kod osnivanja posljednjeg, onog za Agrokor pojavile su se neke nedoumice.

Njih je zamijetio i oporbeni Živi zid koji je u proceduru poslao svoj prijedlog izmjena tog zakona. Tako u toj oporbenoj stranci namjeravaju definirati kada bi u slučaju DORH-ove istrage povjerenstvo trebalo prestati s radom. Aktualni zakon, podsjetimo, propisuje da povjerenstvo treba prestati s radom ukoliko je pokrenut sudbeni postupak o temi s kojom se povjerenstvo bavi.

'Najnoviji slučaj osnivanja istražnog povjerenstva o aferi Agrokor zorno ukazuje koliko je bitno jasno definirati 'sudbeni postupak' u smislu ovoga Zakona, poglavito stoga što su se u primjeni ove odredbe pojavila razna pravna shvaćanja i struke i politike. Stoga se ovim prijedlogom propisuje da sudbeni postupak u smislu ovoga Zakona započinje potvrđivanjem optužnice. To konkretno znači da samo pokretanje istražnog postupka temeljem odredaba Zakona o kaznenom postupku, odnosno činjenica da je u tijeku prethodni postupak, ne bi bio zapreka za rad istražnog povjerenstva. Istražne radnje imaju za cilj pripremiti i istražiti činjenice za kvalitetno podizanje optužnice. No podignuta optužnice ne znači i pokretanje sudskog postupka, jer kao što smo se imali prilike uvjeriti u mnogim slučajevima, optužnice – a naročito u eksponiranim javnim slučajevima, često ne bivaju i sudski potvrđene, stoga postupak pred sudom nikada ni ne otpočne', kažu u Živom zidu.

U slučaju povjerenstva za Agrokor vladajući smatraju da ono treba prestati kada postane pravomoćno rješenje o istrazi, no u Živom zidu smatraju da se time smanjuje učinkovitost djelovanja povjerenstava, ali i otvara prostor za manipulaciju. 'Potonje je osobito vidljivo u slučaju posljednjeg istražnog povjerenstva za Agrokor, gdje je vladajuća pozicija, tumačenjem odredaba ovog Zakona na način da istražno povjerenstvo ne može niti otpočeti s radom jer su u tijeku istražne radnje prije podizanja optužnice za sudionike afere Agrokor, pokušala zaštititi brojne visoke dužnosnike svoje stranke povezanih s Agrokorom te autore Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku (Lex Agrokor) od ispitivanja pred istražnim povjerenstvom', smatraju u Živom zidu.

Kako se pak ne bi odugovlačilo s osnivanjem povjerenstva, Živi zid predlaže da se o njegovom osnivanju raspravi na istoj sjednici Sabora na kojoj je i zaprimljen prijedlog za osnivanje.

Ivan Vilibor Sinčić i njegovi kolege u istražna povjerenstva uveli bi i vanjske članove. 'Novost u sastavu istražnog povjerenstva je uvođenje i vanjskih članova, u vidu ovlaštenih sudskih vještaka za područje istraživanja kojim se pojedino istražno povjerenstvo bavi. Ovo se predlaže imajući u vidu da se istražna povjerenstva često bave pitanjima na koja odgovore mogu dati samo stručnjaci za pojedina područja. U dosadašnjem radu istražnih povjerenstava, usluge sudskih vještaka koristile su se prema ocjeni članova povjerenstava. Kako bi se povećala kvaliteta rada istražnih povjerenstava, predlaže se da se kao vanjske članove imenuje tri do pet ovlaštenih sudskih vještaka, koji bi imali sva prava člana istražnog povjerenstva, osim prava odlučivanja. Ovo ne bi predstavljalo dodatni trošak za državni proračun, budući da su se i do sada troškovi ovlaštenih sudskih vještaka koji su pružali usluge istražnim povjerenstvima podmirivali iz državnog proračuna, iz sredstava namijenjenih za rad Hrvatskoga sabora', predlažu u Živom zidu.

Iako je zakon dosad propisivao da istražno povjerenstvo svoj posao mora obaviti u roku od 6 mjeseci, Živi zid predlaže da se rad produži na 8 mjeseci.

'Predlažu se i određene izmjene vezane uz mogućnost održavanja sjednica istražnog povjerenstva. Budući da je uočeno, posebice kod istražnog povjerenstva za Agrokor, da postoji mogućnost blokiranja sjednica od strane većine, na način da rušenjem kvoruma i nedolaskom spriječe održavanje sjednice, ovim se prijedlogom propisuje da će se sjednica održati ukoliko je na njoj prisutna najmanje trećina članova iz redova saborskih zastupnika', predlažu u Živom zidu, napominjući da ova odredba ne utječe na donošenje odluka, a one se kao i do sad donose većinom glasova.

Za članove povjerenstva Živi zid bi propisao i novčane kazne za neopravdane nedolaske, a predlažu i da se dodatno definira obveza čuvanja arhivske građe kojim se povjerenstvo bavi. 'Nadalje, predlaže se izmjena u vidu propisivanja obveze Hrvatskoga sabora da u svojem arhivu trajno čuva sve zapisnike, prijepise tonskih snimaka sjednica, isprave, priloge te cjelovitu dokumentaciju prikupljenu u radu istražnog povjerenstva. Uočeno je da su pojedini dokumenti vezani uz prošla istražna povjerenstva nestali. Ovdje se u prvom redu radi o dokumentima vezanima uz prvo istražno povjerenstvo - Istražno povjerenstvo radi utvrđivanja zakonitosti rada Državnog ravnateljstva za robne zalihe i drugih državnih tijela u svezi s izvozom pšenice i kukuruza i opravdanosti uvoza pšeničnog brašna, osnovano 25.10.1996., kojem je na čelu bio Vladimir Šeks. To se povjerenstvo također bavilo Agrokorom, te povezanosti njegovih vlasnika i odgovornih u politici s nestankom velikih količina pšenice i kukuruza iz robnih zaliha Republike Hrvatske. Prilikom nedavnog traženja te dokumentacije iz arhiva Hrvatskoga sabora, utvrđeno je da veći dio te dokumentacije nedostaje, čime se ulijeva nepovjerenje u rad istražnih povjerenstava i budi opravdana sumnja u pokušaj prikrivanja potencijalnih kriminalnih radnji osoba povezanih s Agrokorom od strane najviših državnih dužnosnika, još od 1996. godine', poručuju u Živom zidu.