Prije tri godine zaživio je Zakon o nezastarijevanju ratnog profiterstva i privatizacijskog kriminala. Jedini pravomoćno osuđeni ratni profiter zasad je bivši premijer Ivo Sanader. Umirovljeni general Vladimir Zagorec imao je tu sreću, ako se tako može reći, da je osuđen prije stupanja na snagu tog zakona, tako da mu se pravno gledano ta laskava titula ne može kačiti uz ime
Pokretanjem istrage protiv Georga Đure Gavrilović, vlasnika Mesne industrije Gavrilović, broj istraga koje su u tijeku za ratno profiterstvo i privatizacijski kriminal povećan je na 13. Inače, prema zadnjim podacima USKOK-a, dosad je za ta krivična dijela podignuto 49 optužnica te je doneseno svega osam presuda.
Među tim je presudama jedina koja se odnosila baš za ratno profiterstvo u slučaju Ive Sanadera.
Bivšeg HDZ-ovog predsjednika i premijera sudac Ivan Turudić osudio je na ukupno deset godina zatvora (Vrhovni sud je prilikom potvrde presude kaznu smanjio na 8,5 godina). Od toga je tri godine i šest mjeseci dobio jer je u vrijeme rata kao pomoćnik ministra vanjskih poslova dogovorio za Hrvatsku nepovoljan kredit s Hypo Bankom za što su mu Austrijanci isplatili proviziju od sedam milijuna tadašnjih šilinga.
Zagorec osuđen za krađu dragulja, ali nije ratni profiter
Za ratno profiterstvo sigurno bi bio osuđen i umirovljeni general Vladimir Zagorec, ali njegov slučaj je okončan 2010. dok to kazneno djelo pravno još nije zaživjelo. Sud ga je osudio na sedam godina zatvora zbog toga što je 2000., odlazeći s dužnosti pomoćnika ministra obrane zaduženog za nabavu oružja i opreme, odnio dragulje u vrijednosti od pet milijuna dolara.
Famozni dragulji nikad nisu pronađeni, a Zagorec je nakon izlaska iz zatvora pred zagrebačkim Općinskim sudom pokrenuo postupak protiv ključne svjedokinje u aferi Dragulji Terezije Barbarić, za koju tvrdi da ga je lažno teretila.
Od 49 optužnica podignutih za ratno profiterstvo i privatizacijski kriminal, javno je poznato samo ime dvije osobe optužene od DORH-a da su ratni profiteri.
U travnju ove godine, potvrđena je optužnica protiv bivšeg predsjednika HDZ-a BiH Ante Jelavića kojega USKOK tereti da je 1996. kao pomoćnik ministra obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne donio odluku da se novcem hrvatskog Ministarstva obrane, više od 739.000 kuna, kupi stan u Splitu Ivici Rajiću, nekadašnjem zapovjedniku Druge operativne grupe HVO-a.
Sindikalca Babića uhitili u jeku štrajka
Druga optužnica dignuta je protiv Ivice Babića, predsjednika Hrvatskog liječničkog sindikata kojeg se tereti da je državu oštetio za 768.000 kuna jer je smetnje vida koje je navodno imao od djetinjstva lažno prikazao kao ozljede zadobivene u ratu te je dobio status ratnog vojnog invalida.
U slučaju Babića kao i sada kod Gavrilovića zanimljiv je tajming kad je DORH protiv njih pokrenuo akciju.
Sindikalac Babić uhićen je, uz prisutnost televizijskih kamera, u jeku štrajka liječnika zbog ukidanja kolektivnog ugovora. Njegovi sindikalni kolege to su protumačili kao pokušaj lomljenja štrajka.
Istraga protiv Gavrilovića pokrenuta je u vrijeme dok je on u žestokom sporu s državom od koje potražuje 300 milijuna eura odštete i povrat 500 nekretnina pred arbitražnim sudom u Parizu.
Odvjetnik i bivši ravnatelj USKOK-a Željko Žganjer kaže da se ne može pobjeći od toga da su neke koincidencije činjenica, ali da se pretjeruje u politizaciji svega.
Na Josipovićevu inicijativu ratno profiterstvo ne zastarijeva
'Iskreno, pomalo mi je već gadljivo da se u svemu pronalaze politički motivi. Ako pitate USKOK zbog čega su baš sad pokrenuli istragu protiv Gavrilovića, oni će vam reći kako su tek sad sakupili relevantne dokaze', istaknuo je Žganjer.
Njega ne čudi to što je dosad za ratno profiterstvo i privatizacijski kriminal doneseno svega osam presuda.
'Ključni razlog tome je to što je jako teško doći do kvalitetnih dokaza protiv određene osobe nakon što je od nekog događaja proteklo deset ili dvadeset godina. Često se nekim zakonom skupljaju politički poeni, a njegovim kreatorima manje je važno kakve će on stvarne rezultate i donijeti', rekao je Žganjer.
Inače, na inicijativu predsjednika Ive Josipovića u lipnju 2010. u Ustav je unesena odredba kojom je onemogućena zastara ratnog profiterstva i pretvorbenog i privatizacijskog kriminala, a zakon je na snagu stupio u lipnju 2011. godine.