Jamajčanin Usain Bolt ovaj je tjedan na svjetskom prvenstvu u Pekingu novim pobjedama potvrdio da je trenutačno nedostižan muški sprinter u utrkama na 100 i 200 metara
Od Olimpijskih igara u Pekingu ovaj trkač, koji je zbog svoje brzine dobio nadimak Lightning Bolt (munja), pobijedio je na svim utrkama na kojima je sudjelovao osim na jednoj na kojoj je diskvalificiran zbog preranog starta. Prvi je čovjek na svijetu koji drži rekorde u obje discipline – na 100 i na 200 metara, od uvođenja potpuno automatiziranog mjerenja vremena 1977. godine.
Koja je tajna njegova uspjeha?
Većina laika pretpostavit će da su najbrži sprinteri oni koji u najkraćem vremenu uspijevaju napraviti najviše koraka. No studije su pokazale da je istina sasvim suprotna. Vrhunski sprinteri zapravo rade manje koraka – oni su duži, ali snažniji. Amaterski trkači na stazi od 100 metara u prosjeku naprave između 50 i 55 koraka, a dobri atletičari uglavnom manje od 45.
Istraživanja koja je proveo američki psiholog i biomehaničar Peter Weyand pokazala su da elitni sprinteri tijekom utrke na početku svakog koraka provode u kontaktu s tlom u prosjeku oko 0,08 sekundi, a amateri 0,12 sekundi. Drugim riječima najbrži trkači u zraku, bez kontakta s tlom, provode oko 60 posto vremena, a amateri oko 50 posto.
Tajna njihova uspjeha nije u većem broju koraka već u snažnijem i bržem stezanju mišićnih vlakana zahvaljujući kojem postižu veće brzine.
Treba istaknuti da je Bolt poseban po tome što je istovremeno vrlo visok i vrlo snažan.
'Bolt je genetsko čudo jer s visinom od 196 cm i tolikom dužinom nogu ne bi trebao biti sposoban ubrzavati do takvih brzina koje postiže', rekao je bivši britanski sprinter Craig Pickering za BBC.
Snimke Boltovih utrka pokazuju da on obično tijekom sprinta na 100 metara napravi 41 korak, tri do četiri manje od svojih rivala.
'Dužina koraka najvažniji je čimbenik koji razlikuje trkače koji uspijevaju prijeći 100 metara za manje od 10 sekundi od onih kojima to ne polazi za rukom', istaknuo je Pickering.
Veliki dio uspjeha u trčanju svakako se može ostvariti upornom vježbom. No oni najbolji uvijek će imati važnu prednost u genima – u urođenoj sposobnosti tijela.
Znanstvenici su se u nekim drugim studijama već ranije bavili fascinantnim performansama Boltovih mišića (pogledajte video dolje).
