Francuski znanstvenici objavili su kako su dokazali vezu virusa zika i Guillain-Barreova sindroma sugerirajući da bi u zemljama pogođenima epidemijom virusa zike mogao porasti broj oboljelih od autoimune bolesti koja napada periferni živčani sustav
Guillain-Barreov sindrom rijetka je bolest u kojoj imuni sustav napada živčani sustav. Bolest se razvija nekoliko dana nakon izloženosti virusu, bakteriji ili parazitu.
Znanstvenici predvođeni Arnaudom Fontanetom s francuskog Pasteurova instituta obradili su podatke od epidemije zike na području francuske Polinezije tijekom 2013. i 2014. i izračunali su da je rizik pojave Guillain-Barreova sindroma 2,4 na svakih 10 tisuća ljudi zaraženih zikom.
"To je otkriće značajno zbog toga što omogućava da se potvrdi uloga virusa zike u slučajevima teških neuroloških komplikacija koje čine Guillain-Barreov sindrom", kazao je Fontanet.
"Vjerojatno je da će u regijama zahvaćenima epidemijom zike značajno porasti broj pacijenata s ozbiljnim neurološkim komplikacijama i kad je moguće trebali bi se povećati kapaciteti za primanje pacijenata kojima treba intenzivna njega".
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Lancet.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i uz najbolju moguću zdravstvenu skrb 3 do 5 posto oboljelih od sindoma umire od komplikacija vezanih uz sepsu, plućnu emboliju, srčani udar ili paralizu mišića koji pomažu disanju.
Do sada su znanstvenici utvrdili vezu virusa zike i pojave mikrocefalije.
