Na vrhuncu drame oko (ne)postojanja američkog 'non-papera' vezanog uz hrvatsku nabavu izraelskih borbenih zrakoplova F-16 Barak i potencijalne odgovornosti državnog vrha za ovaj neviđeni fijasko u svijetu međunarodnih odnosa i diplomacije, mnogi se pitaju što pojam 'non-paper' uopće podrazumijeva. Prema Hrvatskom jezičnom portalu, to je neslužbeni diplomatski dokument kojim se iznosi neki prijedlog, formulacija, nacrt, amandman ili slično, s kojim se autor ne želi formalno identificirati
Non-paper u pravilu služi za neslužbeno iznošenje diplomatskog stajališta da bi se uvidjelo kako će to stajalište biti primljeno i da se utvrdi maksimalna zajednička pozicija, bez preuzimanja odgovornosti za sadržaj dokumenta. Upravo zato što je riječ o osjetljivim pitanjima, ne navode se imena autora non-papera, neslužbenog dokumenta koji se u diplomatskom rječniku može prevoditi i kao 'radni dokument'.
>>>Da je Hrvatska poslušala ove savjete, posao s avionima ne bi doživio fijasko
Hrvatska diplomacija bilježi niz non-papera kojima su se rješavali mogući prijepori u međunarodnim odnosima. Primjerice, hrvatska Vlada na čelu s premijerom Zoranom Milanovićem poslala je 2013. non-paper Europskoj komisiji kako bi argumentirala stavove o europskom uhidbenom nalogu u slučaju lex Perković, zbog kojeg su iz Bruxellesa službenom Zagrebu prijetili sankcijama.
>>> Non-paper: 'Neopravdano nas napadate, a niste nas podržali u Vukovaru!'
Iste godine Srbija je stranim zemljama uputila non-paper žaleći se na Hrvatsku zbog nekoliko incidenata, od uklanjanja dvojezičnih ploča u Vukovaru do napada na Generalni konzulat Srbije u Rijeci i ustaškog pozdrava koji je na nogometnoj utakmici izvikivao hrvatski reprezentativac Joe Šimunić.
>>> MVEP: Protusrpski incidenti su izolirana pojava
Prilično je odjeknuo i non-paper Europske komisije o otvaranju poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava u pregovorima EU-a sa Srbijom iz 2016. godine, kada je Hrvatska tražila da Beograd ukine regionalnu nadležnost za ratne zločine, osigura prava hrvatske manjine u Srbiji i ostvari punu suradnju s Haškim sudom.
Prema stajalištu Bruxellesa, razotkrivenom iz dokumenta koji je procurio u javnost, srpski Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, kojim se Srbija proglašava nadležnom za vođenje postupaka za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše SFRJ bez obzira na državljanstvo počinitelja ili žrtava, 'ne krši suverenost' zemalja bivše Jugoslavije i ne miješa se u unutarnje stvari tih zemalja.
Komisija u svom internom dokumentu navodi kako bi Srbija, čak i slučaju da ukine članak toga zakona o nadležnosti za teritorij bivše Jugoslavije, mogla procesuirati ratne zločine u okviru univerzalne nadležnosti, 'što ni hrvatske vlasti ne dovode u pitanje'. Bruxelles dalje navodi da se to pitanje treba riješiti kroz suradnju dviju država, kao i u svim slučajevima u kojima se pojavljuje sukob nadležnosti.
Prema navodima Jutarnjeg lista, američki non-paper stigao je na Pantovčak u siječnju 2018., a morao je stići i u Ured premijera te u Ministarstvo obrane jer su oni direktno odlučivali o kupnji. Izvor blizak predsjednici potvrdio je da se radilo o dokumentu na dvije stranice, 'nekoj vrsti tehničkog vodiča iz kojeg se jasno vidjelo što američka strana traži da se realizira oko kupnje aviona'.
Plenković: Ja taj dokument nisam vidio
Istog dana kada je objavljeno da su državni i vojni vrh najmanje godinu dana bili upoznati sa stajalištima i uvjetima SAD-a o prodaji Baraka, premijer Plenković iznio je 'svoju stranu priče' o dokumentu koji je američka strana poslala Hrvatskoj objasnivši da nije moguća prodaja njihovih zrakoplova.
'Ne. Ja taj dokument nisam vidio, ne znam o čemu se radi', rekao je Plenković u nedjelju, odgovarajući na pitanja novinara na primanju Srpskog narodnog vijeća.
Idućeg dana oglasilo se i Ministarstvo obrane.
'U Ministarstvu obrane ne postoji nikakav non-paper, dokument u kojem se upozorava Republiku Hrvatsku da se ne odobrava prodaja izraelskih aviona Republici Hrvatskoj. Ministarstvo obrane arhivira zaprimljene akte, tako i akte i korespondenciju sa zemljama ponuđačima u postupku nabave višenamjenskog borbenog aviona', reagirali su iz tog ministarstva.
Predsjednici je, međutim, trebalo tri dana da osobno demantira informaciju objavljenu u nedjelju, prema kojoj je američki non-paper stigao na Pantovčak u siječnju prošle godine. Pritom je ustvrdila da se oko tog pitanja 'diglo previše prašine', ali je ipak veoma detaljno progovorila o tijeku događaja.
Podsjetimo, Kolinda Grabar Kitarović u srijedu je rekla da ne postoji papir kojim se upozoravalo da postoje problemi oko nabave izraelskih zrakoplova i da je izgubljeno dragocjeno vrijeme, a u ovom trenutku zbog problema pri nabavi ne vidi odgovornost nikoga u Hrvatskoj.
Države tražile da se ne objave detalji ponude
'Ovih dana diglo se previše prašine. Ne postoji papir u kojem bi se upozoravalo da postoje problemi u odnosu na izraelsku ili bilo koju drugu ponudu. Moj ured i ja nismo sudjelovali u evaluaciji i čitanju tih ponuda, već smo održali sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost, na kojoj nam je stručno povjerenstvo predstavilo sve opcije te je prihvaćeno kako je najbolja opcija ona izraelska. O toj sjednici postoji stenogram. Ako netko ima dvojbi, dajem suglasnost da se stenogram deklasificira kako bi se vidjelo da su postavljena sva pitanja koja su bila dvojbena', rekla je predsjednica.
Dodala je kako je s kolegama postavila sva relevantna pitanja te predložila da se radi transparentnosti procesa objave detalji sve četiri ponude. 'S obzirom na to da su države tražile da se ne objave detalji ponude, bar je tako meni rečeno, oni nisu objavljeni. Prema svemu, ovo je bila najbolja ponuda', rekla je Kolinda Grabar Kitarović.
Predsjednica je ponovila da nije sudjelovala u pregovorima, osim načelnih razgovora s izraelskim kolegom, kao i američkim ministrom obrane Jamesom Mattisom te njegovom tajnicom zaduženom za te poslove.
O problemima nije govorio 'nitko relevantan'
Istaknula je da nije bilo nikakvih indicija da će biti problema i da su svi znali da će biti potrebna dozvola za transfer tehnologije trećoj strani, ali da se na to obvezao Izrael, dok su američki dužnosnici uvjeravali kako su htjeli potvrditi da za Hrvatsku neće biti skrivenih troškova.
'Za probleme sam saznala u studenom, ali do tada nitko relevantan nije govorio o problemima u transferu. Hrvatska ne može utjecati na prijepore između SAD-a i Izraela. O svemu me obavijestio ministar Krstičević te me izvijestio da izraelska delegacija dolazi u četvrtak, kada će se saznati odluka Izraela', rekla je predsjednica.