Predsjednik je u utorak poručio da će, dođe li do eskalacije sukoba između Rusije i Ukrajine, Hrvatska povući sve 'do zadnjeg vojnika' s terena.

'S tim nemamo ništa, niti ćemo imati ništa, to garantiram', istaknuo je, kritizirajući još jednom angažman premijera Andreja Plenkovića u Ukrajini.

Izjava predsjednika dolazi u trenutku u kojem se većina zemalja članica NATO-a i Europske unije doslovno natječe u iskazivanju podrške Ukrajini slanjem vojne pomoći i ljudstva.

Provjerili smo odlučuje li uopće predsjednik o slanju vojske preko hrvatskih granica. Prema Ustavu, predsjednik je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH i predstavlja ih u zemlji i inozemstvu. Također, prema Ustavu, ne može sam odlučiti o slanju vojske preko granice, ali je potrebna njegova suglasnost za to.

Prema sedmom članku Ustava, Hrvatska može pomoći državama saveznicama u slučaju oružanog napada na jednu ili više njih u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskog sabora, koju predlaže hrvatska Vlada uz prethodnu suglasnost predsjednika Republike Hrvatske. Sljedeća stavka istog članka omogućava da Hrvatska vojska prijeđe granice zemlje i djeluje u inozemstvu na temelju odluke Hrvatskog sabora, koju predlaže Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost predsjednika Republike Hrvatske. Ako predsjednik Republike Hrvatske uskrati suglasnost, Hrvatski sabor donosi odluku o tome dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.

Dakle ako Milanović uskrati potporu Ukrajini, vladajući HDZ, koji ima tanku većinu u Saboru, dobro bi se trebao pomučiti da osigura dovoljno glasova i progura takvu odluku.

'Predsjednik maše praznom puškom'

Međutim što bi se dogodilo da krene takva vrsta nadigravanja, koja već prelazi hrvatske granice, između predsjednika i premijera? Kakve bi to reperkusije moglo imati na Hrvatsku, pitali smo političkog analitičara Žarka Puhovskog.

'Predsjednik tu maše praznom puškom jer je 80 od 84 vojnika, koliko ih je bilo tamo, prekjučer vraćeno u Hrvatsku. Ostala su samo četiri časnika. Više se nema što raditi u tom pogledu', kaže Puhovski za tportal. Ističe da mu se čini, neovisno o tome što je imao neugodnih iskustava s predsjednikom, kako je u ovom kontekstu barem dijelom u pravu. Puhovski smatra da se doista olako prihvatila neka vrsta antiruske histerije koja dolazi iz Washingtona, u kojem se ponašaju po najnižoj razini obrazaca iz hladnog rata, tj. obrasca koji se kod nas zove 'drž'te lopova'.

'Sjedinjene Američke Države najagresivnija su država na svijetu koja govori o ruskoj agresivnosti. Pri čemu nema dvojbe da ruski predsjednik Vladimir Putin poduzima agresivne akcije protiv Ukrajine, ali govoriti o tome iz pozicije SAD-a kao o nečemu moralno neprihvatljivom, dok sama ta država čini čitav niz sličnih stvari po svijetu, nešto je što ne bi trebalo samo tako olako prihvaćati, kao što to čine ne samo političari, nego i dio takozvanih geopolitičara i stručnih komentatora koji su se potpuno nekritički postavili na američku stranu', ocjenjuje Puhovski.

Međutim poznato je to da je naš predsjednik Vlade Andrej Plenković veliki prijatelj Ukrajine. Premijer često naglašava to prijateljstvo pa je malo vjerojatno da bi tek tako odustao od pomoći Ukrajini ako se zaoštri situacija s Rusijom. Postoji li mogućnost da on krene skupljati tu dvotrećinsku većinu u slučaju da Milanović blokira slanje vojske ako se hipotetski zaoštri ta situacija, pitamo našeg sugovornika.

'Vjerujem da nema govora o zaoštravanju situacije, to je klasična, u primitivnoj varijanti izvedena, hladnoratovska histerija. Ono što postoji kao problem u Hrvatskoj to je da po zakonu predsjednik samostalno vodi Oružane snage samo za vrijeme rata. U mirno doba Zakon o obrani umanjuje predsjednikove ovlasti, koje su znatno relativizirane, tako da predsjednik sam ne može puno napraviti, osim ako se ustanovi da je u Ukrajini došlo do ratnog stanja pa može povući vojsku, a to je opet apstraktna varijanta jer u realnosti nema nikakve vojske ondje', kazao je Puhovski.

Puhovski napominje da je zapravo predsjednik otkrio tajnu.

'Tajna je to da se u Hrvatskoj političari busaju u prsa time da podržavaju Ukrajinu, a u međuvremenu povlače vojsku od tamo.'

Ipak je riječ, bez daljnjega, o zaoštravanju sukoba Pantovčak-Banski dvori, što se prelilo i u međunarodnu sferu. Bi li nam se država doslovno mogla raspasti ako se politički vrh posvađa oko slanja vojske u inozemstvo?

'Država nam se ne bi raspala, ali se predsjednik Milanović pokazao čovjekom koji je talentiran da i onda kada je u pravu, što je dosta rijetko, iznosi to na takav način da se izgubi sadržaj. Izgubi se to što je u pravu zbog načina na koji iskazuje to što je pravu', ističe Puhovski.

'Kod nas je zavladala proturuska histerija'

Milanović, objašnjava Puhovski, stalno igra na krizu i pleše na rubu krize i to ga očito zabavlja. 'Ode malo na skijanje, pojede tamo pol' piščanca, kako je sam rekao, i onda se osnažen vrati da bi se igrao nove krize. I kad krize nema, on će je izmisliti', navodi.

Drugo, smatra da je njegov stav, kako je to točno kazao Plenković, proruski, i bez obzira koliko bio pretjeran, važan je zato što je kod nas zavladala proturuska histerija i nije loše da se to malo izbalansira.

'Milanović se ponaša na taj način jer je to njegov modus operandi. To je način na koji on doživljava sebe kao predsjednika jer nema realnih ovlasti u svakidašnjem životu. Tako da, kad je politički barem dijelom u pravu ili kontekstualno u pravu, s obzirom na to da su svi navlačeni na drugu stranu, on to čini na način koji je potpuno neprimjeren za predsjednika države', mišljenja je Puhovski.

Saveznici Hrvatske u svijetu, Europskoj uniji i NATO-u mogli bi nam zamjeriti to jer se čini da ni sama Hrvatska ne zna na koju stranu povlači. Predsjednik misli jedno, a Vlada radi drugo.

'To, nažalost, nije bez presedana, događalo se i boljim i važnijim državama u Europskoj uniji. Naša je sreća što smo potpuno nevažna država - vojno i politički - tako da će to više biti materijal za neke viceve u kuloarima, jer Hrvatsku ne shvaćaju ozbiljno', zaključuje Puhovski.