U Europi ima samo nekoliko takvih skenera jer su moderne države odavno prešle na digitalni oblik snimanja, pa će jedan jedini takav u vlasništvu Hrvatske, koji se nalazi u prostoriji Državne geodetske uprave (DGU) u Gruškoj 20 u Zagrebu, uskoro postati raritetan podsjetnik na nekadašnji način pretvaranja celuloznih aerosnimki u digitalni format, piše Jutarnji list

Međutim, on mora obavljati tekuće poslove u DGU, pa je nastao problem gdje naći dva takva skenera. Kada su u DGU i ministarstvu prije nekoliko mjeseci već pomislili da od toga ništa, uskočili su naši susjedi. Srbi posjeduju dva skenera i počeli su s poslom 5. lipnja ove godine. Međutim, onda su naši stručnjaci iz Ministarstva graditeljstva i Državne geodetske uprave shvatili da posao ide presporo. Nakon dugih diplomatskih razgovora, u koje se uključilo i Ministarstvo pravosuđa te Ministarstvo vanjskih poslova, jedan skener su nam posudili Makedonci, a drugi Slovenci.

Oni su upravo na putu prema Beogradu. Trenutačno tamo posao odrađuje desetak srpskih geodeta, a zbog dvaju novih skenera morat će ih zaposliti još barem toliko. O samom skeneru se, pak, brine stručnjak iz Njemačke. Pravi međunarodni timski rad!

Riječ je o stroju koji, otkriva Danko Markovinović, predsjednik DGU i odnedavno potpredsjednik Europske udruge geodeta (CLGE), zahtijeva poseban transport. Mora se rastaviti, određeni dijelovi uređaja zasebno transportirati i zatim se sastaviti. Mora se i tijekom rada stalno nadzirati. Riječ o zaista vrlo posebnom uređaju, a zato i košta toliko. Kod nas nije bilo stručnjaka koji zna baratati njime pa smo morali unajmiti jednog iz Njemačke - objašnjava Markovinović. Na pitanje koliko će nas koštati unajmljivanje skenera od Makedonaca i Slovenaca te usluga njemačkog stručnjaka, odgovara kako je posudba skenera donekle besplatna.

Koliko je bitno skeniranje stanja iz davne 1968. dokazuje podatak da su građani lani predali samo 69 uvjerenja da je njihova građevina sagrađena prije 1968., što automatski znači da je legalna i da neće morati plaćati geodete, arhitekte, naknade i doprinose kao oni koji su gradili nakon te godine.

Međutim, od početka ove godine do 1. srpnja, kada je istekao rok za predaju zahtjeva za legalizaciju, područni uredi za graditeljstvo zaprimili su ukupno 131 tisuću takvih zahtjeva. Naime, bez obzira na to ima li vlasnik nekretnine potvrdu da mu je kuća sagrađena prije 15. veljače 1968., to se neće uvažiti dok ne dođu snimke iz Beograda na kojima će se vidjeti je li na nekoj čestici te godine postojala kuća koja postoji i danas, i to u istim gabaritima.

Više pročitajte ovdje