Ako ste nakon niza novijih padova, nestanaka i rušenja zrakoplova, poput većine ljudi, zaključili da je sigurnije uzeti ključeve u ruke i putovati automobilom, reagirali ste u skladu s evolucijski očekivanim impulsima, no statistike govore da ste se ozbiljno prevarili, upozorava novinar i spisatelj Jeffrey Kluger u svojoj novoj kolumni u časopisu Time
Istina je da vijesti u rubrikama svijet i crna kronika posljednjih mjeseci baš ne govore u prilog zračnog prometa – u samo tjedan dana nad Ukrajinom je srušen malezijski putnički zrakoplov sa 298 ljudi, kraj Tajvana je, vjerojatno zbog tajfuna Matmo, pao avion TransAsije sa 58 ljudi, a Air Algerija se sa 118 ljudi srušio na sjeveru Malija. Ako ovom crnom spisku dodamo još i malezijski zrakoplov sa 239 ljudi, koji je misteriozno nestao u svibnju, čini se da je barem za neko vrijeme sigurnije držati se tla.
Evolucijsko zaostajanje u mišljenju
No mi ljudi, mada smo dobri u mnogim stvarima, užasno smo loši kada je u pitanju procjenjivanje opasnosti, ističe ugledni znanstveni novinar Timea, autor brojnih bestselera. Nije to neka posebna greška u načinu razmišljanja pojedinaca; tako su nam jednostavno evolucijom umreženi mozgovi. Kada u nekom dijelu šume čovjek naiđe na tigra, izbjegavat će cijelo područje. Ako na nekoj voćki naleti na zmiju, vjerojatno se više nikada neće penjati na isto stablo. No suvremeni svijet pred nas postavlja znatno više složenosti nego što mogu probaviti naši mozgovi koji se usporeno razvijaju. A među složenim stvarima malo nas može toliko zbuniti koliko zrakoplovi.
Sama ideja da zrakoplov težak oko 450 tona leti brzinom od oko 900 km/h na visini od oko 10 km težak je zalogaj za ljudski mozak. Prisjetimo se da su ljudi još 1830. strahovali da pri brzinama kojima su se kretale tadašnje željeznice nećemo moći disati!
Ovom strahu od letenja zasigurno pridonose brojne sigurnosne prezentacije, procedure i pravila o vezivanju pojasevima, o uporabi maski za disanje, isključivanju mobitela, dizanju polica za jedenje, odlascima na WC i sl.
Što kažu statistike?
Američki National Safety Council 2008. je prikupio podatke te izračunao i usporedio relativne opasnosti letenja s vožnjom automobilima. Rezultati su pokazali da je vjerojatnost da će Amerikanac za života poginuti u automobilskoj nesreći jedan naprama 98, a vjerojatnost nesreće u zračnom i svemirskom transportu je jedan naprama 7.178.
Primjerice, u 2010., prema izviješću UN-ove Organizacije za civilne letove, u svijetu je zabilježeno vrtoglavih 30.566.513 komercijalnih letova. No iste godine dogodilo se samo 12 nesreća s više od 18 ljudi, a samo tri su završile s više od 99 smrtnih slučajeva. Iako su sve te smrti nedvojbeno velika tragedija za članove obitelji i prijatelje žrtava, hladna statistika govori da je to gotovo beznačajan udio u golemom broju putnika koji je prevezen na više od 30 milijuna letova.
Opasnosti efekta 9/11
Popis najstrašnijih zrakoplovnih katastrofa svakako predvodi rušenje zrakoplova 11. rujna 2001. u kojem je ukupno poginulo 2.907 ljudi. No Kluger ističe da je strah od letenja koji su izazvali teroristički napadi imao vrlo teške posljedice u kopnenom prijevozu. Naime, zbog povećanja broja ljudi koji su se odlučili putovati automobilima, u SAD-u se broj poginulih u prometnim nesrećama povećao za više od 1.000. Ovu pojavu prometni su stručnjaci nazvali efekt 9/11.
Dakle, zaključuje Timeov kolumnist, putovanje zrakoplovom definitivno nosi određene opasnosti, međutim nema te stvari koja bi se mogla nazvati sigurnom, a letenje je jedan od najsigurnijih načina putovanja. Nemojte dozvoliti da vas strašne vijesti prevare – putovanje zrakoplovima sigurno je kao i uvijek do sada, poručuje u naslovu Kluger.
