'Veseli me što je Vlada na neki način valorizirala sve projekte koje je pripremala Krapinsko-zagorska županija i da su nam, bez obzira jesmo li na vlasti ili u oporbi, ciljevi zajednički što se tiče razvoja i stvaranja što boljih uvjeta života ljudima na ovim prostorima', rekao je Kolar.

Prošla godina najbolja u povijesti zagorskoga gospodarstva

Istaknuo je da je županija imala kontinuirani rast od druge polovice 2013. godine, pa su u tom razdoblju s 33.000 zaposlenih došli na 38.000 zaposlenih. Prošla je godina bila najbolja u povijesti zagorskoga gospodarstva s preko 13 milijardi ukupnog prihoda, a riječ je o županiji koja je izvozno orijentirana.

Isto tako, županija je lani proglašena najboljom kontinentalnom destinacijom u turizmu u Hrvatskoj sa 180.000 dolazaka i preko 400.000 noćenja, dok 200.000 ljudi posjeti muzeje Hrvatskoga zagorja, a oko milijun hodočasnika posjeti najveće marijansko svetište Mariju Bistricu.

Kolar je poručio kako bi volio da je bilo više koordinacije s pojedinim ministarstvima i apelirao na sklapanje razvojnog sporazuma s Ministarstvom regionalnog razvoja, koji je pripremilo pet sjeverozapadnih županija.

'Pohvalio sam sporazum vezan za Slavoniju, Baranju i Srijem, ali bez obzira na to što su naši gospodarski podaci drugačiji, smatram da bi takav sporazum s naših pet županija bio dodatan zamah za razvoj gospodarstva i ostanak ljudi ovdje', ocijenio je Kolar.

Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović podsjetio je na bogatu povijesnu i kulturnu baštinu "Stare dame", koja seže čak 130 tisuća godina unatrag. Tako je podsjetio na ostatke pračovjeka, otkrivene prije 120 godina, prvo spominjanje Krapine 1193. godine, krapinsku utvrdu koju su posjedovali kraljevi i grofovi, ako i da je Krapina rodno mjesta oca hrvatskog narodnog preporoda Ljudevita Gaja.

'Krapina je danas kulturno, povijesno, obrazovno i političko središte Krapinsko-zagorske županije. Iako je zagrljaj prošlosti jak i sveprisutan, naš grad ima snažan identitet i u njemu svatko može pronaći nešto za sebe. Krapina je gradić ugodan za život, bogat dobrim ljudima uz razvijenu tekstilnu i metaloprerađivačku industriju', rekao je Gregurović.

Kontinuirano rade na razvoju komunalne infrastrukture, ulažu u vrtiće i škole, a blizina Zagreba i slovenske granice, elektrifikacija željezničke pruge do Krapine te izgradnja spojne ceste kroz krapinsku gospodarsku zonu otvorit će nove mogućnosti za razvoj.

'U Hrvatskoj se sve više spominje 'smart city', no dok ne stvorimo osnovne preduvjete za ostanak Zagoraca na našim bregima i jednake šanse svim stanovnicima, a osobito onima koji žive u naseljima gdje još nema osnovne infrastrukture, ne možemo se fokusirati isključivo na velike projekte', ocijenio je Gregurović te izrazio nadu da će se ti problemi uskoro riješiti kroz nacionalne natječaje ili europske fondove.

'Financijska težina' sjednice 3,6 milijardi kuna

Premijer Andrej Plenković naglasio je da je ukupna 'financijska težina' zaključaka, odluka i projekata za Krapinsko-zagorsku županiju oko 3,6 milijardi kuna, ustvrdivši da je to važna poruka ravnomjernog regionalnog razvoja i suradnje između Vlade i jedinica lokalne i područne samouprave.

'Financijska težina' današnje sjednice je 3,602 milijarde kuna, a ugovori i odluke koje će se potpisati ili uručiti nakon sjednice iznose još 81 milijun kuna. Ukupno je to 3,683 milijardi kuna zajedničkih projekata za Krapinsko-zagorsku županiju. To je važna poruka ravnomjernog regionalnog razvoja i suradnje između Vlade i jedinica lokalne i područne samouprave, ustvrdio je premijer.

Rekao je da prema podacima koje je čitao, Krapinsko-zagorska županija i većina njezinih gradova i općina nakon Vladine reforme financiranja lokalne i područne samouprave imaju osjetno veće prihode.

'To vas čini vrlo snažnim akterima za realizaciju vaših političkih prioriteta i programa i na tom tragu ćemo nastaviti našu suradnju', zaključio je Plenković.