Kišnog 4. veljače 2034. godine, novinar hologramskog TV showa 'RetroFail' Chris Fisherman strpljivo je već tri minute kucao na vrata kamp-kućice na rubu Palo Alta. Upravo kada je proklinjao nebesa što mora biti u blatu i pomislio da ništa od reportaže o tridesetom rođendanu društvene mreže za koju njegovi klinci nisu ni čuli, otvoriše se lagano vrata kućice. 'Kako vam mogu pomoći?' začuje se pristojan glas iza sloja dima upravo pregorenog ručka.

'Trebao bih gospodina Zuckerberga radi razgovora', bez puno očekivanja ispali Chris. 'Da, ja sam, slobodno uđite, ali pazite na mačke...'

Mladi geekovi milijunaši i ekonomija laži

Ovaj fiktivan uvod čija je šansa ostvarivanja vrlo niska nije ovdje zbog kreativnih ispucavanja iako bismo voljeli da takvu priču još možemo poslati legendarnom Siriusu pa makar nam uzvratili i komentar o nedostatku talenta. Prisjećajući se ZX Spectruma povodom tridesete godišnjice nastanka, zastrašujuće impresionira lakoća propasti računalnog sektora Sinclair Research LTD-a (zanemarimo suvremeno kaskaderstvo biciklima i električnim vozilima), negdašnjeg titana informatizacije čiji proizvodi su i dobrom dijelu ex-Yu stanovnika bio prvo pravo računalo! A godine 1982. sve je izgledalo tako sjajno - Clive Sinclair, inovator izrazito sklon poslovnom riziku, bez problema je ustvrdio da njegovo poduzeće sa Spectrumima zarađuje više od Japana, a Margaret Thatcher je ZX Spectrum pokazivala japanskom premijeru kao dokaz nepotrebnosti štrajkova i marširajućih 'plavih' kuta i britanskog informatičkog 'booma'.

S prvim modelima od 16 i 48 kB-a memorije ZX Spectrum nije pripadao najmoćnijim računalima na tržištu, ali je zbog izrazito povoljne cijene, jednostavna korištenja, grafike u boji i naposljetku gomile softvera postao predvodnik računalne revolucije u Europi. Upravo je potonje posebno zanimljivo - ZX Spectrum potaknuo je razvoj niza softverskih firmi koje su pred klince dolazile s igrama Skool Daze, Underwurlde, Sabre Wulf, Manic Miner, Jet Set Willy (...) a sebe predstavljale kao jamac uspješne karijere. Tako je tada šesnaestogodišnji programer Eugene Evans iz Imagine Softwarea u medijima prezentiran kao lik koji zarađuje od 35.000 funti i ima  skup sportski auto koji ne može voziti zbog godina. A već 1984., ovi tvorci Arcadije i Jumping Jacka, popularnih igara za ZX Spectrum, našli su se u financijskom bankrotu.

'Gumica' osvaja Jugoslaviju

Jedan od većih trenutaka u životu jugoslavenskog četrnaestogodišnjaka bio je tren prolaza granične rampe nakon što carinik pod sjedalom Zastave 101 nije primijetio standardnu kutiju dimenzija 35 x 11 x 20 centimetara sa spakiranim ZX Spectrumom kupljenim za 499.000 lira, punih 200.000 lira jeftinijim od Commodorea 64. Sve do jeseni 1984., običnom pojedincu bilo je praktički potpuno zabranjeno, a nakon toga dopušteno uz previsoke carine uvoženje osobnog računala. Takva ograničenja pogodovala su širokom razvoju krijumčarenja i ostalih aktivnosti na rubu zakona što je zabrinjavalo nadležne.

'Problem je to što neki trgovci izdaju falsificirane račune koji se ne mogu priznati. Postoji međudržavni dogovor po kojemu čak slijedi zatvaranje tvrtke za koju se utvrdi da je izdavala takve račune. Mi smo dosad ishodili tri takva zatvaranja, a zanimljivo je da su vlasnici bili naši ljudi', ustvrdio je carinik Oskar Čukrov u proljeće 1985. paralelno s tvrdnjama 'Ako se može suditi po broju igara koje se u zadnje vrijeme pojavljuju na tržištu, Sinclairov Spectrum 48K najpopularniji je kućni kompjutor u Evropi', izrečenima u Pilot videu, novopokrenutoj reviji za 'gamere'.

Vijesti o bujajućem švercu ZX Spectruma u Jugoslaviji došle su i do same Engleske gdje se u Sinclair Useru, magazinu s mjesečnom nakladom od 96.000 primjeraka i 250.000 čitatelja pojavio strip s temom šverca. Glavni junak stripa Sinclair Simon pokušao se obogatiti prodajom krijumčarenih računala Jugoslavenima, ali dočekalo ga je iznenađenje - kompjutori se sastavljaju i već prodaju u Jugoslaviji! Naime, upravo tada je izravno sa Sinclairom dogovor postigla slovenska Iskra, a cijeli proces je nazivan 'šrafciger sistemom' - Iskra je uvozila rastavljene dijelove ZX Spectruma, sastavljala ih u svojim pogonima i prodavala kroz svoju mrežu dućana. 'Mali' je problem bio to što nitko nije bio zadovoljan cijenama, na što je komentator magazina Sam svoj majstor cinično komentirao kako se autor engleskog stripa trebao bolje raspitati i za cijenu, jer bi se Simon sigurno obogatio!

Mica Munja i Pera Njuškalo uče programiranje

Shodno raširenosti ZX Spectruma, došlo je i do nastanka specijalizirane literature kojom se poučavalo programiranju i iskorištavanju njegova maksimuma. Jedna od simpatičnijih knjiga za rad sa ZX Spectrumom jugoslavenski je prijevod djela 'Child's Guide to the ZX Spectrum' Johna Dewhirsta i Rosemary Tennison, kojom su u tajne Spectruma uvodili likovi Mica Munja, Pera Njuškalo, profesor Sveznalica, umjetnik Mika Mazalo i bibliotekarka Jelka Moljac.

Jugoslavenski prevoditelji smatrali su svrsishodnim napomenuti da je 'ceo tekst prevoda rađen uz pomoć malog i moćnog ZX Spectruma'. Zanimljivo, u izradi priručnika Dewhirst i Tennison koristili su djecu što je recept kojim se poveo i riječki autor Božidar Pasarić kojem je u izradi djela 'ZX Spectrum - uvod u rad i programiranje' pomagao njegov sin, tada učenik osnovne škole. Na zidovima soba ex-Yu klinaca visio je pak velik poster magazina Yu video s popisom naredaba potrebnih za rad na ZX Spectrumu.

Ništa manje dopadljiv nije priručnik 'Gle Pericu, kuca na gumicu' čijim se nazivom apeliralo na karakterističnu gumenu tipkovnicu ZX Spectruma. Autori Žiga Turk i Ciril Kraševec provokativno su u uvodu poručili: 'Čitanje ovog uvoda čisti je gubitak tvoga dragocenog vremena i računarovih mikrosekundi - zato preskoči nekoliko kilobajtova teksta na ovim stranama, otrči do računara, uključi ga i u knjizi izaberi prikladan program. A zatim, Perice, juriš na gumice!' Isti dvojac posjetio je i Sinclairove pogone u Cambridgeu, gdje su za Moj mikro pričali s Charlesom Cottonom, upraviteljem izvoza.

Cotton, sklon marketingu kao i sva poduzeća iznikla iz britanskog računalnog 'booma', hvalisavo se izražavao o poduzeću koje su već počeli izjedati problemi, a posebno je hvaljena tipkovnica opravdavana interesima najmanjih školaraca kojima je plastika pretvrda! Pojedine jugoslavenske škole poput onih na riječkom području nisu mogle čekati spore formalne programe nabave na državnoj razini te su opskrbljivane ZX Spectrumima čemu je pomagao i spomenuti autor priručnika Božidar Pasarić.

Sinclairov #fail san

'U još daljoj budućnosti, kombinacijom blagostanja koje će nam ovo novo doba doneti i tehnologije koju će obezbediti, možemo zaista da počnemo koristiti svemir za našu dobrobit. Moći ćemo da konstruišemo prostran, za čoveka pogodan svet u svemiru, dom za hiljade ili milione ljudi i ako tako odlučimo možemo početi da tragamo za svetovima van našeg sunčevog sistema i s naseljavanjem Galaksije', rekao je u govoru pred savjetom kongresa SAD-a Clive Sinclair, a prenio Svet kompjutera 1984. godine.

Optimizam pokrenut uspjehom ZX Spectruma bio je za Sinclaira bez granica. Danas, na trideseti rođendan 'duge' ili 'gumice', Sinclair ne koristi internet, jer smatra da ga kao izumitelja smeta i ometa u radu! Možda upravo činjenica pragmatičnog, a manje sanjarskog razmišljanja naš uvodni scenarij čini čistom fikcijom.

Kako god bilo, sretan 30. rođendan 'gumice'!