2020. je bila godina neočekivanih izazova i značajnih promjena za automobilsku industriju. Usred mnogih poteškoća izazvanih pandemijom Covid-19, potražnja za električnim vozilima povećala se, a emisije CO₂ su se smanjile više nego prije. Prema podacima prikupljenim od strane JATO Dynamics-a u 21 zemlji diljem Europe, prosječna ponderirana emisija CO₂ (NEDC) vozila registriranih u 2020. godini iznosila je 106,7 g/km – 12 posto niže od prosjeka zabilježenog u 2019. godini.

Ovaj pad emisije CO₂ može se pripisati strožim vladinim propisima poput provedbe pravila o ekonomičnosti potrošnje goriva WLTP-a i promjeni stava potrošača u korist električnih vozila. Felipe Munoz, globalni analitičar JATO-a, je komentirao: 'Iako autoindustrija još uvijek mora učiniti više kako bi ispunila ciljeve Europske komisije o CO₂, proizvođači su pokazali značajan napredak u svom asortimanu i prodaji u 2020.' Broj registracija čisto električnih i priključnih (plug-in) hibridnih vozila je prošle godine bio 1,21 milijuna primjeraka ili 10,6 posto ukupnog tržišta. To je povećanje u odnosu na 2019. godinu, kada je obujam iznosio 466.000 jedinica, što predstavlja samo 3,1 posto ukupnih registracija.

Zalaganje za održivost naglašena je pandemijom

Pandemija Covid-19 podržala je rast EV-a diljem Europe. Fokusirajući se na to kako vratiti automobilsko tržište u punu snagu, europske su se zemlje odlučile promovirati zeleni, održivi oporavak, a neke su vlade stvorile nove poticaje za kupnju u okviru svojih ekonomskih poticajnih paketa.

To je rezultiralo time da su se mnogi potrošači tijekom pandemije odmaknuli od tradicionalnih vozila s unutarnjim izgaranjem (Internal Combustion engine ili ICE), umjesto da su kupili alternative s niskim emisijama. Količina ICE vozila pala je s 14,7 milijuna jedinica u 2019. na 8,6 milijuna prošle godine - što je činilo 3 od 4 automobila registrirana u Europi. To je imalo trenutni učinak na razinu emisija. Munoz je primijetio: 'U godini kada milijuni potencijalnih kupaca nisu smjeli napustiti svoje domove, primjetno je da su se ukupne prosječne emisije smanjile za 15 g/km. To znači temeljnu promjenu u našem poimanju mobilnosti i veći apetit za održivim opcijama.'

S ograničenjima zaključavanja nametnutim u cijeloj Europi i mnogim vladama koje donose poticajne pakete za automobile s nula i niskim emisijama, proizvođači originalne opreme izvršili su promjene u svojoj ponudi i marketingu kako bi privukli potrošače na vozila EV i PHEV (plug-in).

Šest zemalja zabilježilo je prosječne emisije ispod 100 g/km

To su ove zemlje: Nizozemska, Danska, Portugal, Švedska, Francuska i Finska. To također odražava poredak zemalja s najvećom registracijom EV-a, a na čelu su Švedska (32 posto) i Nizozemska (25 posto), a iza njih slijede Finska, Danska i Portugal. S druge strane spektra, suprotan se trend može primijetiti u Slovačkoj, Češkoj i Poljskoj - svi oni zabilježili su najviše prosjeke CO₂ i zabilježili nisku razinu ''prodora' EV-a. Prema JATO-u, Hrvatska je u 2020. godini imala prosječne emisije CO₂ od 111,5, a zanimljivo Slovenija 113,3 g/km.

SUV-ovi povećavaju prodaju dok bilježe najveće prosječno smanjenje emisija

Unatoč turbulentnoj ekonomskoj pozadini, SUV-ovi su bili ključni pokretač rasta prošle godine, ublaživši pad prodaje u tradicionalnim modelima hatchback, limuzinama, MPV-ima i kombijima. U 2020. godini broj registracija SUV vozila činio je 40 posto svih osobnih automobila, a ujedno je ovaj segment postigao najbolje rezultate što se tiče prosječnog smanjenja razine emisija.

Prema podacima JATO-a, emisija SUV-a pala je za 16,2 g/km između 2019. i 2020. godine - najveći pad među 5 analiziranih segmenata (obični automobili, MPV-ovi, sportski automobili, SUV-ovi i kombiji). To je dijelom i zbog poboljšane palete PHEV i BEV srednje veličine te velikih SUV-ova koji su sada dostupni potrošačima.

Unatoč tim postignućima, SUV-ovi su nastavili proizvoditi veće razine emisija od gradskih automobila, subkompakata, kompaktnih vozila, srednjih, executive i luksuznih automobila. U prosjeku SUV proizvodi 18 posto više CO₂ od tradicionalnih automobila, a čak i najmanji SUV proizvodi veće prosječne emisije od tzv. executive automobila. Munoz je izjavio: 'SUV-ovi su obično teži od hatchbacka i limuzina, što znači da je potrošnja goriva veća. Međutim, oni su sada sljedeća meta na popisu za elektrifikaciju i nesumnjivo ćemo vidjeti veći napredak u narednim mjesecima'.

Do sada se utrka za elektrifikacijom uglavnom vidjela u tradicionalnijim modelima. Primjerice, Tesla Model 3, Renault Zoe i Volkswagen ID.3 najprodavaniji su BEV-ovi u Europi. Na tržištu SUV-ova još uvijek postoji velik potencijal, a očekuje se da će se potražnja ubrzati još većim tempom kada se uvedu elektrificiraniji modeli. Munoz je dodao: 'Nakon godinu dana prekida, postoje razlozi da budemo pozitivni, a proizvođači bi mogli brzo nadoknaditi pad prodaje usredotočujući se na ono što potrošači trenutno traže - SUV-ove nulte i niske emisije.'

Svi podaci o emisijama uzimaju se izravno iz javnih izvora ili, kada nije bilo javnog izvora, uzeti su iz usporedivih vozila. Informacije uključuju registracije ponderirane emisije povezane s NEDC-om bez 'superkredita' i faze uvođenja.

Podaci o CO₂ odgovaraju sljedećim zemljama: Austriji, Belgiji, Hrvatskoj, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Irskoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji.