Mercedes-Benz je na Sajmu potrošačke elektronike (Consumer Electronics Show ili CES) u Las Vegasu predstavio svoj pogled na budućnost, a on je pretočen u konceptno vozilo pod imenom VISION AVTR. Ono, a upravo je to i prikladna riječ, na neviđen način povezuje ljude, stroj i prirodu. Ola Källenius, predsjednik Upravnog odbora Daimler AG i Mercedes-Benz AG, predstavio je vizionarsko konceptno vozilo u svom govoru pred oko 2000 gledatelja u kazalištu Park Metro-Goldwyn-Mayer (MGM) zajedno s Jamesom Cameronom redateljem i tvorcem holivudskog megahita filma Avatar iz 2009.

Vision AVTR rezultat je neviđenog globalnog partnerstva između Mercedes-Benza i Avatar filmova. Ola Källenius je u svom govoru o održivom modernom luksuzu i sljedećem poglavlju izjavio: 'Mercedes-Benz je oduvijek bio brend tehnologije i luksuza. Vrijeme je da se luksuz i održivost još više zbliže. Jer za nas ovo dvoje nisu proturječnost.'

'Ljudi samo vole svoju individualnu slobodu da odmah odu tamo gdje žele kad žele. Zato je naša perspektiva jasna: razumijemo granice našeg planeta. Ali ne želimo dodati nove granice mobilnosti.'

Jon Landau, Oscarom nagrađivani producent filmova Avatar, rekao je o konceptnom vozilu VISION AVTR: 'Ne samo da je lijepo dizajniran, već će stvoriti i bližu vezu s vozačem i okolinom oko njih. Onom za koju se nadamo da će rezultirati boljim razumijevanjem naše odgovornosti prema svijetu u kojem živimo.'

Tehnologija organske baterije izrađena od materijala koji se može reciklirati, jer konceptno vozilo VISION AVTR koristi revolucionarnu tehnologiju baterije razvijenu s organskom ćelijom koja se temelji na grafenu i koja je potpuno bez rijetkih metala, poput litija, nikla i kobalta. Materijali akumulatora mogu se kompostirati i stoga ih je u potpunosti moguće reciklirati. Na taj način, elektromobilnost postaje neovisna o fosilnim resursima. Pri tome Mercedes-Benz naglašava visoku važnost budućeg 'kružnog gospodarstva' u sektoru sirovina.

Vizija 'automobil s nultim utjecajem' znači da Mercedes-Benz VISION AVTR proučava mobilnost daleke budućnosti kombinirajući održivost s digitalizacijom, kao i ljude i strojeve s okolinom. Konceptno vozilo opisuje poželjnu budućnost mobilnosti u kojoj čovjek, priroda i tehnologija više nisu oprečni, već su u harmoniji jedni s drugima. VISION AVTR impresivno prikazuje viziju 'zero impact car'.

Holistički koncept VISION AVTR-a kombinira dizajnerske discipline interijera, eksterijera i korisničkog iskustva (user experience ili UX) na dosad neviđenom nivou. Dizajnerski jezik nadahnut prirodom karakterizira izgled konceptnog vozila. To ilustrira rastegnut, sportski 'jednosmeran' dizajn koji se spaja sa sferno izraženim kotačima. 33 višesmjernih pomičnih zakrilaca – 'bioničke zaklopke' - na stražnjem dijelu vozila omogućavaju potpuno novu interakciju VISION AVTR-a s okolinom.

Digitalni neuroni, koji teku iz unutrašnjosti konceptnog vozila kada su povezani s vozilom, omogućuju novu komunikaciju s okolinom. Unutrašnjost VISION AVTR-a postaje prostor uronjenog iskustva i pruža potpuno novo korisničko iskustvo. Izbor izbornika projiciran na dlan ruke omogućava putniku da intuitivno bira između različitih funkcija. Na primjer, vozač može odabrati opciju za istraživanje fiktivnog svijeta Pandora iz filma Avatar iz različitih perspektiva.

Nova kontrola i biometrijska veza: Još jedan naglasak VISION AVTR-a je njegova upravljačka jedinica. Višenamjenski upravljački element na središnjoj konzoli omogućuje vozaču intuitivno upravljanje vozilom jednostavnim postavljanjem ruke - sve dok ne želi autonomno samostalno putovati. Novi pogon, u kombinaciji s rasporedom osi, omogućuje ne samo kretanje prema naprijed i natrag, već i dijagonalno. Za razliku od klasičnih vozila, VISION AVTR može se kretati bočno za oko 30 stupnjeva. Takozvani 'pokret raka' također daje konceptnom vozilu izgled gmaza i visoku okretnost u kretanju.

Zasad nema nekih posebnih detalja oko pogona ovog konceptnog vozila, ali znamo da koristi bateriju od 110 kWh, koja mu može omogućiti domet od 700 km. Što se same baterije tiče, ova tehnologija je trenutno u laboratorijskom testiranju i na nju bismo trebali pričekati najmanje 10 do 15 godina.