U Njemačkoj se pojavila nova studija o električnim automobilima i klimi, prenosi Automobilwoche. Evo glavnih naglasaka:

• tvrdnja: električni automobili imaju bolju ekobilancu od benzinskih i dizelskih motora
• ocjena: točno - pod pretpostavkom da gledate cijeli životni ciklus automobila
• činjenice: slijedom zakonodavstva EU-a jednostavno je: električni automobili ne emitiraju ni gram ugljičnog dioksida. Stoga proizvođač može električnim automobilom u svojoj proizvodnoj paleti popraviti svoju prosječnu količinu emisija CO2.

Do podataka je jako teško doći

Tvrdnja o nultoj emisiji zapravo nije ispravna. Prvo je tu proizvodnja: 'U proizvodnji električni automobil u početku stoji lošije, što je uglavnom posljedica energetski intenzivne proizvodnje baterija', objašnjava Anika Regett, znanstvenica iz Istraživačkog centra za ekonomiju energije (Forschungsstelle für Energiewirtschaft). Da biste napravili punjivu bateriju, potrebno je relativno puno energije. Njezina proizvodnja uzrokuje emisije. Koliko, ovisi o tome iz kojih se izvora dobiva električna energija.

Većina studija pretpostavlja od 100 do 200 kilograma emisije CO2 po kilovatsatu (kWh) snage baterije. Neke studije daju vrlo različite rezultate kad je riječ o izračunavanju sastava materijala i potrošnje energije, i to zato što je do podataka o proizvodnji baterija izuzetno teško doći jer su posrijedi povjerljivi podaci tvrtki i često nemate pristup njima, objašnjava Peter Kasten, stručnjak za zaštitu klime u prometu s Eko-Instituta.

'Manje energije potrebno po kilometru'

Uz pretpostavku da je proizvedeno prosječno 150 kilograma stakleničkih plinova po kilovatsatu u proizvodnji standardne baterije za električni automobil snage 35 kWh, to daje oko pet tona stakleničkih plinova. Ako se zbroje emisije preostale proizvodnje, različite studije završavaju vrijednostima između deset i dvanaest tona. Za usporedbu: za vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem - bilo benzinskim, bilo dizelskim – stručnjaci računaju u prosjeku sa šest do sedam tona stakleničkih plinova.

Međutim, ekološki nedostatak u proizvodnji električni automobili nadoknađuju u svom radu. Gotovo sve trenutne studije dolaze do ovog zaključka. Anika Regett tvrdi da je elektromotor 'mnogo učinkovitiji' od motora s unutarnjim izgaranjem. Stoga električni automobil ima manju potrošnju energije po kilometru. Prednost u ekobilanci tijekom životnog ciklusa u odnosu na benzinski motor postigne se s oko 50.000 prijeđenih kilometara, a ovaj se proračun temelji na kombiniranim izvorima goriva za proizvodnju električne energije u Njemačkoj s udjelom od 29 posto obnovljivih izvora energije. Druge studije izračunavaju korist od nulte emisije u vožnji na oko 100.000 ili čak 150.000 prijeđenih kilometara.

Teška tema o sirovinama

Jedna od rijetkih studija koja zaključuje da električni automobili nemaju prednost pred dizelskim motorima što se tiče CO2, između ostalog, temelji se na natprosječno snažnim i na taj način posebno štetnim baterijama električnih automobila po klimu. Podrazumijeva se da će emisije iz proizvodnje energije ostati stalne sljedećih nekoliko godina, što je nerealno. U sadašnjem koalicijskom sporazumu, primjerice, dogovoreno je da se udio obnovljivih izvora energije poveća na 65 posto do 2030.

Bez obzira na pozitivnu ekobilancu što se tiče stakleničkih plinova, električni automobili redovito su na meti kritika: za proizvodnju baterija koriste se sirovine što se rudare u etički upitnim i ekološki teškim uvjetima - poput litija, kobalta i nikla. To je definitivno problem, objašnjava Regett, i zato je važna učinkovitija proizvodnja baterija. Recikliranje metala također je relevantna točka, ono je tehnički već izvedivo, ali se s litijem to ekonomski ne isplati.

Prijeti li 'povratni' efekt?

Neki stručnjaci sumnjaju da bi upotreba električnih automobila mogla imati problematičan 'povratni' učinak. Pretpostavka bi, naime, bila da potrošač koristi električni automobil, za koji smatra da je ekološki prihvatljiv i za koji je potrošio relativno veliku količinu novca, češće nego što bi koristio uobičajeni. Na primjer, tako da zamjenjuje vožnju biciklom ili javnim prijevozom električnim vozilima. Podaci iz studije iz 2014. iz Norveške, zemlje s velikim brojem električnih automobila, zapravo sugeriraju ovaj učinak.

Unatoč tome, većina stručnjaka u Njemačkoj uvjerena je u automobile na baterije. 'U automobilskom sektoru ne vidim alternativu električnom automobilu što se tiče zaštite klime', ističe Kasten. Međutim, sam zaokret prema električnom pogonu nije dovoljan. 'Osnovni preduvjet za zaštitu klime je da sve više prelazimo na mnogo učinkovitiji javni prijevoz - i smanjimo ukupni promet.'