Jučer je na Znanstveno-učilišnom kampusu u Zagrebu održana konferencija 'Ostvarenje cilja Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2011. – 2020. – vizija ili realnost' u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova i Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.

Kako je 2020. završna godina Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2011. – 2020., konferencija je okupila eminentne znanstvenike i stručnjake iz područja sigurnosti cestovnog prometa koji su kroz prezentacije i panel diskusiju prezentirali što je postignuto u vremenu od kad je Vlada RH prihvatila i objavila ovaj Nacionalni program, koje su mjere poduzete, je li realno za očekivati da se ostvari glavni cilj smanjenja broja smrtno stradalih osoba na cestama te što je potrebno poduzeti u narednom razdoblju kako bi se stradavanja na cestama smanjila.

Inicijativu za održavanje konferencije pokrenulo je Ministarstvo unutarnjih poslova RH i Fakultet prometnih znanosti, a s obzirom na veliki značaj mjera za povećanje sigurnosti cestovnog prometa u državama članicama EU i čimbenika koji utječu na tu sigurnost, pozvani su čelnici ministarstava u čijoj je nadležnosti planiranje, izgradnja i održavanje cesta, cestovne infrastrukture sli i obrazovanje i odgoj sudionika u prometu.

Na samom početku sve okupljene sudionike pozdravio je dekan Fakulteta prometnih znanosti prof. dr.sc. Tomislav Josip Mlinarić koji je istaknuo kako je sigurnost u prometu jedna od najvažnijih tema suvremenog hrvatskog društva pa čak i jedan od elemenata politike nacionalne sigurnosti što je dodatno potvrdio iznijevši činjenicu da je Republika Hrvatska jedna od najlošijih zemlja u EU po broju smrtno stradalih u cestovnom prometu na milijun stanovnika. Zemlje sa najmanjom stopom smrtno stradalih takve rezultate postigle su suradnjom različitih tijela državne i javne uprave, znanstvenih institucija i drugih. Upravo iz tog razloga naglasio je i pohvalio važnost sudomaćinstva Ministarstva unutarnjih poslova RH i Fakulteta prometnih znanosti kao pozitivnog primjera uključivanja znanosti, istraživanja i općenito struke u rješavanje ovako važnog problema. Po riječima dekana: 'Rješavanje ovog problema nije i ne smije biti isključivo u domeni Ministarstva unutarnjih poslova RH već zahtjeva aktivno uključivanje barem još tri ministarstva i to Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva pravosuđa te Ministarstva znanosti i obrazovanja.'

Glavni urednik svih programa Hrvatske radiotelevizije Bruno Kovačević predstavio je ulogu HRT-a koja se aktivno uključila u rješavanje problematike sigurnosti cestovnog prometa pokrenuvši specijaliziranu emisiju Istrage prometnih nesreća u kojoj analiziraju, educiraju i govore o svim aspektima prometne nesreće koju u emisiji obrađuju, a također kroz brojne emisije informativnog i mozaičnog karaktera nastoje djelovati korektivno i utjecati na svijest građana o važnosti prometne sigurnosti, ali i prometne kulture.

U ime ministrice znanosti i obrazovanja okupljenima se uvodno obratio i dr. sc Tome Antičić državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja koji je istaknuo dugogodišnju i aktivnu suradnju po pitanju sigurnosti u prometu prvenstveno kroz prilagodbu kurikuluma i edukacije djece za sigurno sudjelovanje u prometu.

Državni tajnik ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić pohvalio je Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Fakultet prometnih znanosti i sve ostale subjekte uključene u provedbu i realizaciju strateških aktivnosti Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2011. – 2020. na dosad postignutom u smanjenju broja smrtno nastradalih, a posebice u 2019. godini te je naglasio kako je organiziranje ovakve konferencije dobar početak da se, ako ne u ovoj godini, ali onda u bliskoj budućnosti ostvare svi zacrtani ciljevi Nacionalnog programa.

Posljednji se okupljenima obratio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr.sc. Davor Božinović koji je istaknuo da je sigurnost cestovnog prometa jedna od glavnih zadaća Ministarstva unutarnjih poslova koja se u javnosti posebno ističe kroz smrtna stradavanja i ozljeđivanja sudionika u prometu. Iako imamo pozitivan trend smanjenja smrtno stradalih u prometu Hrvatska je i dalje nisko na ljestvici zemalja EU po tom pitanju.

'Međutim, ovi pozitivni pomaci govore nam da smo na dobrom putu ostvarenja zacrtanog cilja Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2011.-2020. koji je predvidio smanjenje smrtno stradalih do 213 do kraja 2020.' naglasio je ministar Božinović . U prilog tome istaknuo je kako je upravo prošla, 2019., godina bila prva od osamostaljenja u kojoj je broj smrtno stradalih bio manji od 300, a i svi ostali pokazatelji (ukupan broj nesreća, teško i lakše ozlijeđenih i dr.) bili su pozitivniji u odnosu na prethodnu godinu.

'Moram istaknuti da je 2019. prema pokazateljima bila najbolja u posljednjih 60 godina, od kad se prati i analizira stanje u prometu i prometne nesreće, a pogotovo ako se uzme u obzir da je tijekom tih godina višestruko narastao broj vozila i vozača.' nastavio je ministar Božinović.

Ministar se osvrnuo i na izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje su stupile na snagu u kolovozu 2019., a u čijem donošenju su aktivno sudjelovali i predstavnici Fakulteta prometnih znanosti. Kod donošenja ovih izmjena prvenstveno su se fokusirali na problem recidivista koje su, u skladu sa zakonom, nastojali što je moguće više onemogućiti u sudjelovanju u prometu. 'Po prvi puta smo definirali jednu kategoriju vozača kao vrlo rizičnu u prometu, posvetili smo izmjene zakona da ih sklonimo sa ceste i siguran sam da će to dati rezultate jer što ih je manje u prometu to će biti manje obijesne vožnje i sl., ali time se postiže i ono što je uvijek cilj našeg rada, a to je prevencija da oni koji ponavljaju greške u prometu budu sigurni da će zbog toga i biti kažnjeni da će kazna biti primjerena. Naša poruka je – Ne isplati se biti recidivist u prometu' zaključio je ministar Božinović.

Na posljetku je pohvalio suradnju sa Fakultetom prometnih znanosti s kojim surađuju praktički svakodnevno, međutim istaknuo je kako ovaj problem ima daleko šire implikacije i daleko veći broj aktera koji moraju sudjelovati u njegovom rješavanju i samo takvim pristupom koji mora biti kontinuiran možemo se približiti cilju, smanjenju broja poginulih u prometu.

Konferencija je nastavljena prezentacijama stručnjaka nadležnih ministarstava i Fakulteta prometnih znanosti, a završena je panel diskusijom.