Otkako je izumljeno vozilo koje, umjesto stvarnih konjskih snaga, troši neku vrstu goriva vlasnici se iznova pitaju: 'A koliko stvarno troši moj automobil na 100 kilometara?'. Nema problema! Proizvođači automobila će vam naravno reći kako njihov model koji ste upravo namjerili kupiti troši točno toliko koliko oni navode u tehničkim podacima samog vozila. I ne samo to, već će vam podastrijeti podatke o prosječnoj potrošnji u određenim uvjetima vožnje prema protokolima mjerenja NEDC ili WLTP. Ipak, nekako se svi mi ponekad iznenadimo nesrazmjeru između stvarnih i teoretskih podataka o potrošnji goriva.

Neki tradicionalniji vozači još uvijek posežu za tradicionalnim metodama izračuna prosječne potrošnje goriva. Ona najstarija je svakako i najzastupljenija; natočite gorivo do vrha i onda pratite prijeđenu kilometražu do sljedećeg punjenja spremnika gorivom. Ali kako ćete baš znati jeste li potrošili ili natočili do one razine goriva u spremniku pri kojoj ste natočili gorivo na pumpnoj stanici? Teško! Reći ćete: 'Najbolje bi u takvom slučaju bilo doista natočiti dok gorivo ne dođe na najgornju moguću razinu koju možete vidjeti golim okom na otvoru rezervoara, a onda ostaviti da vaš automobil ne ostane stajati na cesti bez kapi goriva.' No jeste li doista sigurni da ipak nešto goriva nije ostalo na dnu rezervoara koje vaš sustav ubrizgavanja goriva u motor neće moći ubrizgati u motor i tako odvoziti još koji kilometar? I opet, a koliko nas vozača vozi identičnim rutama, težinom u vozilu i uvjetima vožnje svaki dan? Jedan dan smo raspoloženi za bržu vožnju, drugi dan smo ekološki osvješteni, treći dan nema nikoga na cesti, a četvrti dan je gužva u prometu tolika da jedva gmižemo u koloni,... Da naravno, ovo je već otišlo prema raspravi kojoj nema kraja, ali niti svrhe.

Današnji moderni automobili nude obilje podatkovnih informacija, a među ostalim i potrošnju goriva koja se može iščitati na sve pametnijim zaslonima, bilo da je riječ o onom na vozačevoj instrumentnoj ploči ili na središnjem infotainment zaslonu. No koliko zapravo možemo vjerovati putnom računalu? Dobiveni stvarni podaci će mnoge iznenaditi!

Evo jednog preciznog izvješća o stvarnoj potrošnji goriva osobnih automobila, koje je proveo najveći njemački autoklub - ADAC, s preko 20 milijuna aktivnih članova. U tom izvješću stoji i da zasloni u mnogim slučajevima ne daju točne računalne vrijednosti unatoč mjernim senzorima i računalnoj logici. ADAC je proveo detaljno istraživanje na 80 modela automobila s različitim vrstama pogona. Za procjenu se koriste ADAC Ecotest mjerenja koja se provode u sklopu njihovih redovitih testiranja pojedinih modela. To znači da su i pogonski profili i ambijentalni uvjeti uvijek isti za sva mjerenja - što je preduvjet za komparativne analize.

Usporedba: vrijednosti putnog računala u vozilu i stvarna potrošnja

Prema ADAC-u sedam vozila doista daju točne vrijednosti koje putno računalo pokazuje do u decimalu. To su: KIA XCeed 1.4 T-GDI, Mercedes B 250e, Mercedes A 200d, Opel Corsa 1.2 DI Turbo, Range Rover Evoque D150, Smart EQ Forfour (iako se ne nalazi na ADAC-ovoj listi!) i VW Polo GTI. Ugrađeno računalo na još 19 vozila pokazuje vrijednosti potrošnje koje odstupaju manje od 2 posto od izmjerene potrošnje.

ADAC smatra prihvatljivim točnost ugrađenih računala koja ne odstupaju više od 5 posto prema gore ili dolje. Isto tako, ADAC navodi da računalo u vozilu netočno pokazuje potrošnju goriva ako odstupa od realnih podataka više od 5 posto. Manje od dva posto znači da potrošnja odstupa za otprilike 0,1 litru. Odstupanja do 5 posto odgovaraju potrošnji od oko 0,3 litre na 100 km.

Mnogi su automobili ekonomičniji nego što prikazuje putno računalo

Zanimljivo je da većina računala u vozilu 'vara' u korist vozača i pokazuje ne manje, nego više nego što vozilo zapravo troši. Samo se 13 od 64 automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem prikazuje nižu vrijednost od one stvarne.

Evo i primjera: premium Audi Q2 35 TDI quattro najmanje je precizan od svih modela s motorom s unutarnjim izgaranjem. Dok njegovo ugrađeno računalo pokazuje potrošnju od 6,6 litara dizela na 100 kilometara, njegova stvarna potrošnja je 0,8 litara manja. To odgovara odstupanju od 13,8 posto. BMW X5 xDrive 45e se negativno ističe među benzinskim motorima. Putno računalo benzinskih plug-in hibrida pokazuje jednu litru previše: 9,4 posto razlike.

Električna vozila zauzimaju posebno mjesto u ovoj ocjeni. Čini se da svi modeli djeluju vrlo neprecizno ako usporedite vrijednosti ugrađenog putnog računala s izmjerenim vrijednostima na ADAC Ecotestu. Rješenje zagonetke je, međutim, da mjerni sustavi u električnom automobilu u načelu ne bilježe gubitke punjenja koji nastaju tijekom punjenja goriva i stoga samo pokazuju potrošnju vožnje.

To je dobra stvar, jer tada vrijednost potrošnje koju je pokazalo računalo na vozilu odgovara očekivanom rasponu. S druge strane, ovisno o električnom vozilu, nedostaje 10 do 25 posto u obliku gubitaka na punjenju. Gubici punjenja nastaju u uzvodnoj električnoj instalaciji kuće, u stanici za punjenje, u punjaču na vozilu i u pogonskoj bateriji. Iako vozač električnog vozila ne može koristiti tu energiju, ipak ju je potrebno platiti.

Zaključak

Postoje dobra i loša računala na vozilu za svaku vrstu pogona. Ne može se potvrditi očekivanje kupaca da će ugrađena računala često ukazivati ​​na manju potrošnju od one stvarne. Stvarna potrošnja je često čak i manja od one prikazane na putnom računalu. Vrijednosti putnih računala u električnim automobilima značajno odstupaju od izmjerene potrošnje, jer postoje gubici pretvorbe energije koje mjerni sustav ne bilježi.

Zanimljivo, zar ne?