Na krilima rasta cijena energenata, rasta osobne potrošnje, izvoza i turizma, a djelomično i rasta inflacije iz druge polovice prošle godine, 'letvica' za ulazak na tu prestižnu listu najvećih kompanija po ostvarenom prihodu podignuta je za nekih dvadesetak milijuna kuna. Još lani su na dnu liste bile tvrtke s ostvarenih stotinjak milijuna kuna prihoda, sada je na tisućitom mjestu tvrtka Hidrocom sa 123 milijuna kuna prihoda u 2021. godini.

Na samom vrhu, među deset najvećih, nema mnogo promjena u njihovu poretku u odnosu na lanjsku listu, ali su promjene u njihovim ostvarenim prihodima u 2021. godini, u odnosu na pandemijsku 2020. godinu ogromne. Najveća hrvatska kompanija i dalje je Ina, koja je lani imala rast prihoda od preko 57 posto i došla do 22,3 milijarde kuna prihoda, srušivši pritom svoj vlastiti rekord od 21,9 milijardi kuna koji je datirao još iz 2018. godine.

Unatoč tome, Ina više nije tako suvereno, s nekoliko milijardi kuna (a u nekim se proteklim godinama radilo i o desetak milijardi!) odmaknuta od drugoplasiranog. Kako je energetska situacija u svijetu lani pogodovala rastu prihoda Ine, tako je još više utjecala i na rast prihoda Prvog plinarskog društva (PPD), koje je prošlu godinu okončalo s prihodom nešto većim od 21 milijardu kuna i tako se po prvi put našlo na drugom mjestu rangliste 1000 najvećih. PPD je imao rast prihoda od čak 115 posto, odnosno 11,3 milijarde kuna. No kada je u pitanju ostvarena dobit prije oporezivanja, PPD s 320 milijuna kuna jako zaostaje za Inom, koja je uknjižila preko milijardu i pol kuna.