godišnja analiza poslovnih rezultata

Softverska industrija bilježi rekordne rezultate i ulazi u završnu fazu prelaska iz pretežno servisnog modela u proizvodni

30.06.2022 u 21:16

Bionic
Reading

Udruga CISEx (Hrvatski nezavisni izvoznici softvera) objavila je u utorak godišnju analizu poslovnih rezultata svojih tvrtki članica. Softverska industrija je najbrže rastući izvoznik, a ovogodišnja CISEx-ova analiza i financijski podaci pokazali su da je 2021. bila rekordna po prihodima, izvozu i broju zaposlenika

Top 5 najvećih izvoznika u CISEx-u u 2021. godini čine Infobip d.o.o., Span d.d., Nanobit d.o.o., Rimac Automobili d.o.o., te Pet Minuta d.o.o. Analiza Tajane Barančić iz tvrtke Astra poslovni inženjering obuhvatila je 277 tvrtki članice CISEx-a čiji su financijski izvještaji javno dostupni do trenutka ove analize. Iz udruge napominju kako to znači da su ukupne brojke i nešto veće jer im nedostaju podaci za dio članova.

Ukupni prihodi članica CISEx-a, bez povezanih društava, prelaze 5,85 milijardi kuna, dok prihodi iz inozemstva dostižu 3,23 milijarde kuna u 2021. U odnosu na 2020. godinu, prihodi iz inozemstva rasli su 21 posto. Neto izvoz CISEx članica je iznosio solidnih 2,1 milijardu kuna. Prema ovogodišnjoj analizi, CISEx-ovci su lani otvorili 1.211 novih radnih mjesta te su prema satima rada zapošljavali 9.571 zaposlenika, što je godišnji rast od 14 posto.

Međutim značajna promjena je stagnacija prihoda po zaposleniku, a Baračić navodi da je to prvi put otkad rade analize, jer su dosad uvijek bilježili rast prihoda po zaposlenom. No porastao je, makar za šest posto, izvoz po zaposleniku te je iznosio 338.000 kuna.

'Trebamo usporiti odlazak mladih i privući strance'

Analiza je dakle pokazala da broj zaposlenih u IT industriji raste i dalje, no po manjim stopama nego ranije. Međutim ukupan utrošak zaposlenih u industriji raste sve brže. Je li to očekivano i radi li se o posljedicama uspjeha industrije u kojoj plaće rastu sve brže i prate globalne trendove?

'U 2021. godini u industriju je došlo 1,2 milijarde dolara stranih investicija koje su uložene u razvoj vlastitih proizvoda, u kojoj se povratak investicije mjeri u godinama, a ne u mjesecima kao što je to bio slučaj dok je industrija bila servisno orijentirana. Također treba uzeti u obzir da se kao kompenzacija zaposlenicima sve češće uvodi sudjelovanje u programima radničkog dioničarstva. Kad tvrtke poput Infobipa izađu na burzu, tek tada ćemo vidjeti da su kompenzacije zaposlenima bile još veće i približile se onima na Zapadu', pojašnjava u razgovoru za tportal Davor Runje, predsjednik udruge CISEx.

Godinama se već, kaže, dešava transformacija softverske industrije, koja sada ulazi u završnu fazu prelaska iz pretežno servisnog modela u proizvodni gdje su troškovi, ali i prihodi po zaposleniku znatno veći.

'Primjerice, Infobip je u 2021. godini imao ukupno 1,2 milijardi dolara prihoda na 2800 zaposlenih, odnosno 420.000 dolara po zaposleniku. Naravno, zaposlenici nisu jedini trošak neke tvrtke, ali ove brojke pokazuju profitabilnost i skalabilnost takvih modela', ističe Runje.

Nova generacija startup tvrtki

To potvrđuje i nova generacija startup tvrtki kao što su to Microblink, Photomath, Gideon, ORQA, Robotiq AI, STEMI, CircuitMess i ostale, koje su bazirane na tom novom modelu. Što se tiče trenda transformacije servisnih tvrtki u proizvodne, poput Privacy Managera koji je razvijen u Poslovnoj inteligenciji, no nedavno je izdvojen u samostalnu tvrtku Legit Software, koja je u procesu traženja investicije za daljnji razvoj.

Runje ističe da su problemi ove generacije IT tvrtki više vezani uz razvoj ekosustava nego uz globalno kroničan nedostatak stručnih kadrova. Usto dodaje da je glavni izazov pravni i porezni okvir koji će biti konkurentan u EU i koji će usporiti odlazak mladih, ali i privući strance.

'Prije svega, trebamo uvesti porezne olakšice za investitore, koje su se pokazale kao najučinkovitiji mehanizam za razvoj startup sustava i kreiranje novih jednoroga. S druge strane, trebamo smanjiti porezna opterećenja na same plaće i postati konkurentniji unutar EU', smatra Runje i pritom dodaje da su stimulacije za IT industriju pokazale da su te dvije mjere kratkoročno neutralne za državni proračun, ali da u roku par godina rezultiraju značajnim razvojem industrije i posljedičnim većim ukupnim poreznim prihodima države.

'IT industrija će nastaviti s transformacijom iz servisne u proizvodni poslovni model. Sukladno tome, možemo očekivati rast stranih ulaganja, daljnji razvoj domaće industrije investicijskih fondova specijaliziranih za visoku tehnologiju, sve veći rast plaća i prihoda po zaposlenom. Broj zaposlenih će i dalje rasti, ali po manjim stopama dokle god na državnoj razini ne usporimo iseljavanje mladih i krenemo privlačiti strane stručnjake', zaključuje Davor Runje.