Hrvatska udruga banaka (HUB) u petak je predstavila svoja očekivanja za hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini. Tvrde kako ćemo dohvatiti rast BDP-a od 2,8 posto te da kriza u Agrokoru neće ugroziti ekonomiju u ovoj godini
Izglede za 2017. predstavili su Zdenko Adrović, direktor HUB-a, te glavni ekonomist Addiko banke Hrvoje Stojić.
Stojić je uvjeren kako za gospodarstvo nema velikog rizika od Agrokora jer su povukle investicije te izvoz i turizam. Pritom je vrlo važan robni izvoz koji raste na krilima snažne potražnje u eurozoni. 'Ispod radara je prošao i oporavak konkurentnosti u Hrvatskoj jer nam sada produktivnost raste u odnosu na masu plaća. Sveukupan efekt jačanja konkurentnosti je u razini 20-postotne devalvacije. Privatni sektor se pritom prilagođava novim uvjetima, dok javni i dalje zaostaje', rekao je Stojić.
Dodatan poticaj privatnom sektoru dala je porezna reforma te druga olakšanja uvjeta poslovanja. Stojić misli da će stope rasta ostati na oko dva i pol do tri posto u 2018. godini te da je posebno dobro to da nam se rast događa u uvjetima razduživanja.
S druge strane pred zemljom je i dosta izazova. Manjak radne snage već je vidljiv u nekim sektorima poput građevine i turizma, pa Stojić zaziva liberalnije imigracijske politike i fleksibilizaciju tržišta rada. Potrebno je, kaže, osmisliti i nove instrumente za obuzdavanje rasta loših kredita.
Adrović je govorio o kamatnim stopama i pojasnio kako Europska centralna banka u ovoj, a vjerojatno i do kraja iduće godine neće dizati referentnu kamatu - stopu po kojoj ta banka plasira novac u financijski sustav. Za dužnike to znači da im se vjerojatno neće mijenjati stopa euribora (komponenta varijabilnih kamata), dok referentna kamata za kune, NRS, može samo dodatno pasti.
'Pred nama je razdoblje u kojem moramo razmisliti hoćemo li krenuti u eurozonu. Ako se na to odlučimo sada, potrebno je provesti strukturne reforme. Potrebna je reforma zdravstva, mirovinskog sustava, tržišta rada i niz drugih mjera kako bismo olakšali poslovanje i podigli kreditni rejting zemlje', rekao je Adrović.
Zadovoljan je velikim brojem investicija, posebice u turizmu, koje se u ovoj i idućoj godini očekuju na razini od 800 milijuna eura, što će uroditi i većim kreditiranjem. Pozornost skreće i na fondove Europske unije iz kojih smo uzeli samo četvrtinu od predviđenih 11 milijardi eura, koliko nam stoji na raspolaganju.
Zaključio je kako kriza u Agrokoru neće uzdrmati hrvatski bankarski sektor. Iznosi rezervacija mogli bi doduše porasti na pet milijardi kuna, dobit banaka ove godine će biti manja, no oporavak se očekuje već 2018. Stojić i Adrović vjeruju u uspješno restrukturiranje Agrokora, koji bi pod novim vlasnicima mogao pridonijeti gospodarskom rastu.