Ruska središnja banka intervenirala je prošlog tjedna kako bi spasila Otkritie, najveću privatnu banku u Rusiji kojoj je uzmanjkalo likvidnosti nakon naglog širenja poslovanja i niza akvizicija, uključujući proizvođače dijamanata, mirovinske fondove, osiguravatelje i konkurentske banke.

Upravo iz tog razdoblja naglog širenja potječu i najveći problemi Otkritja, čije je širenje kreditima i drugim instrumentima podupirala i državna banka VTB.

VTB je također vlasnik 10 posto udjela u grupi Otkritie, holdingu kontrolira istoimenu banku.

Nakon što je središnja banka izvijestila da zbog problema u Otkritju preuzima kontrolu nad tom bankom, iz VTB-a su poručili da taj potez za njih ne predstavlja rizik budući da kao osiguranje za kredite odobrene Otkritju nisu uzimali bančine dionice već drugu imovinu.

U središnjoj su banci pak konstatirali da je Otkritie raslo previše naglo a njegov kapital nije držao korak s tim rastom. Njihovo preuzimanje kontrole nad bankom stišalo je zabrinutost tržišta za likvidnost privatnog bankovnog sektora u cjelini.

U središnjoj banci procjenjuju da će posrnuloj banci trebati do 400 milijardi rubalja (6,9 milijardi dolara) dodatnog kapitala.

'Prema preliminarnoj procjeni i ako se uzme u obzir da nije analizirana kompletna bančina aktiva... grupi će trebati između 250 milijardi i 400 milijardi rubalja (4,3 milijarde do 6,9 milijardi dolara)', kazao je u petak u razgovoru za Reuters viceguverner Vasilij Pozdišev.

Dosada je po 'kriznoj' dokapitalizaciji u Rusiji među bankama prednjačila Bank of Moscow, u koju je 2011. godine ubrizgano 395 milijardi rubalja. Banku je preuzeo VTB.

Iz središnje su banke danas poručili da likvidnost banaka u Rusiji počevši od 1. rujna osiguravaju i dodatnim mehanizmom likvidnosti u rubljima, koja će im biti na raspolaganju najviše 90 dana, uz kamatnu stopu identičnu referentnoj kamatnoj stopi u Rusiji plus 1,75 postotnih bodova, odnosno ukupno 10,75 posto.

'Banke koje su privremeno zapale u teškoće s likvidnošću moglu se poslužiti tim mehanizmom nakon što budu iscrpljeni svi ostalih izvori likvidnosti, uključujući standardne instrumente središnje banke', navodi se u priopćenju središnje banke.

'Novi instrument analogan je pomoći u slučaju krize likvidnosti (ELA), instrumentu u širokoj upotrebi u svijetu', ističe se.

Banke koje se prijave za tu vrstu pomoći s likvidnošću morat će dostaviti prijedlog 'izlazne strategije' u kojem će detaljno izložiti plan za rješavanje problema s likvidnošću, kao i informacije o kolateralu, poručili su iz središnje banke.