Prema podacima HZZO-a, unazad nekoliko zadnjih godina bilježimo trend rasta stope bolovanja pa je tako dnevno bolesnih osoba u 2018. bilo 54.128, što je rast za sedam posto u odnosu na 2017. Prema podacima HZZO-a, troškovi naknade za bolovanje u 2018. koštali su više od milijardu i 425 milijuna kuna. Treba napomenuti i da prva 42 dana naknadu za bolovanje isplaćuje poslodavac, a od 43. dana troškove pokriva HZZO
Koliko je bolovanje opterećenje za poslodavce, što treba mijenjati te jesu li bolovanja opravdana, analizirali su u ponedjeljak u 'Poslovnom tjednu' HRT-a predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever i dr. Vjekoslava Amerl Šakić iz Koordinacije obiteljske medicine (KOHO).
Čelnik HUP-a Davor Majetić istaknuo je kako su 42 dana, koliko domaći poslodavci pokrivaju bolovanje, veliko opterećenje za poduzetnike.
vezane vijesti
'Ne ulazeći u pravo na bolovanje, smatramo kako bi država trebala preuzeti trošak bolovanja puno ranije. Prosjek u EU je 15 dana, koliko plaćaju poslodavci, a nakon toga preuzima država. Da bismo povećali konkurentnost, moramo smanjiti troškove poslovanja. Uštede koje bismo dobili išle bi u povećanje plaća radnika', rekao je Majetić.
Prosjek bolovanja u Hrvatskoj je 10-ak dana. Dr. Vjekoslava Amerl Šakić iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHO) istaknula je kako mnogi, osobito mlađi ljudi u manjim tvrtkama, uopće ne koriste bolovanje.
'Oni se obično dogovore s poslodavcem da ih neće biti na poslu dva, tri dana, ako se radi o nekoj virozi, i to kasnije odrade. Problem su velike tvrtke u kojima se radnik ne može vratiti u sustav zbog moguće zaraze ostalih, dok ne ozdravi do kraja. U zemljama u okruženju pravilo je da poslodavac dozvoli radnicima da izostanu s posla dva, tri dana ako se radi o virozi', ustvrdila je dr. Amerl Šakić.
Što se tiče dužine bolovanja, dodala je, liječnici ne mogu reći pacijentu da laže. Ona se zalaže za HZZO-ve rigoroznije kontrole bolovanja. Upozorava i kako su problem liste čekanja na razne pretrage.
'Ako se radi o mišićno-koštanoj bolesti, morate čekati rendgen mjesec dana, a elektromiografiju dva do tri mjeseca. Tako držite čovjeka na bolovanju jer ga nemate riješenog. Možda bi rješenje bilo da se radnici upućuju u privatne klinike, u kojima bi se te pretrage riješile u dva, tri dana. Na osnovi tih dijagnoza onda bi se mogli liječiti', rekla je Amerl Šakić.
Predsjednik NHS-a Krešimir Sever upozorio je kako Hrvatska ima sve stariju radničku populaciju. Većina od 350 do 400 tisuća ljudi koji su u zadnjih nekoliko godina napustili Hrvatsku mladi su ljudi.
'Imamo staru radnu populaciju s malim primanjima. Nezdravo žive i hrane se. Opterećenja na poslu su velika. Ljudi su zbog toga sve boležljiviji. Statistika pokazuje kako su nešto veća bolovanja u javnom nego privatnom sektoru. Ali u privatnom sektoru radi samo 18,5 posto ljudi starijih od 55 godina', istaknuo je Sever.
Čelnik poslodavaca Majetić istaknuo je kako su troškovi HZZO-a za bolovanja 1,5 milijardi kuna godišnje, dok poslodavci na to troše dvije milijarde kuna.
'Želimo smanjiti te troškove. Ne želimo ulaziti u liječničku struku ni u pravo na bolovanje. Ali opet imate podatak HZZO-a kako je 30 posto kontroliranih bolovanja bilo predugo. Ljudi, umjesto da rade, nepotrebno su bili na bolovanju. I to se treba riješiti. Treba o tome razgovarati i vidjeti je li to zbog lista čekanja, nekoordinacije između javnih i privatnih ordinacija te nepriznavanja dijagnoza privatnih liječnika', upozorio je Majetić.
