Izvještaj o siromaštvu djece u 39 zemalja u Europskoj uniji i OECD-u pokazao je šokantne rezultate, a neke od najbogatijih država svijeta, poput Velike Britanije, Španjolske i Luksemburga, pale su na dno ljestvice, piše Euronews.

S druge strane, siromašnije zemlje poput Poljske i Slovenije najbolje prolaze u borbi protiv dječjeg siromaštva, a slijede ih Latvija i Republika Koreja.

Studija predstavlja najnoviju usporedivu sliku siromaštva koje pogađa djecu u zemljama OECD-a i EU-a te analizira vladine politike potpore obiteljima s djecom.

Utvrđeno je da, unatoč ukupnom smanjenju siromaštva za gotovo osam posto u 39 zemalja između 2014. i 2021., još uvijek više od 69 milijuna djece živi u kućanstvima koja zarađuju manje od 60 posto prosječnog nacionalnog dohotka do kraja 2021.

'Utjecaji siromaštva na djecu su trajni i štetni', rekao je direktor UNICEF-a Innocenti Bo Viktor Nylund.

'Za većinu djece to znači da mogu odrastati bez dovoljno hranjive hrane, odjeće, školskog pribora ili toplog mjesta koje bi mogli zvati domom. Onemogućavanje ostvarivanje prava može dovesti i do lošeg fizičkog i mentalnog zdravlja.'

Posljedice siromaštva mogu trajati cijeli život. Djeca koja žive u siromaštvu imaju manje šanse da završe školu i imaju manje plaće kao odrasli. Prema izvješću, u nekim zemljama osoba rođena u siromašnom području vjerojatno će živjeti osam do devet godina kraće od one rođene u bogatom području.

Izvješće također naglašava velike nejednakosti u rizicima od siromaštva. U 38 zemalja s dostupnim podacima djeca koja žive u obiteljima s jednim roditeljem imaju više od tri puta veću vjerojatnost da će živjeti u siromaštvu od druge djece. Također, djeca s teškoćama u razvoju i ona iz manjinske etničke/rasne zajednice izložena su riziku većem od prosjeka.

Dok je niz zemalja uspio smanjiti siromaštvo djece između 2014. i 2021., neke od najbogatijih zemalja zabilježile su najveći pad. Izvješće pokazuje da one sa sličnim razinama nacionalnog dohotka, poput Slovenije i Španjolske, imaju velike razlike u stopama siromaštva djece - 10 posto, odnosno 28 posto.

Uvjeti života djece mogu se poboljšati bez obzira na bogatstvo zemlje, ističe se u izvješću. Naprimjer, Poljska, Slovenija, Latvija i Litva – koje nisu među najbogatijim zemljama OECD-a i EU-a – postigle su značajna smanjenja siromaštva djece.

U međuvremenu, pet zemalja s višim dohotkom – Velika Britanija (+20 posto) te Francuska, Island, Norveška i Švicarska (sve oko +10 posto) – zabilježilo je najveći porast broja djece koja žive u kućanstvima s financijskim poteškoćama od 2014.