Izvršna direktorica AmChama Hrvatska Andrea Doko Jelušić je istaknula da se ta komora godinama zalagala za uvođenje principa ekonomski najpovoljnije ponude, digitalizaciju i sl.

U ovoj godini su planirane i izmjene zakona o javnoj nabavi, koje se prvenstveno odnose na platformu elektroničkog oglasnika javne nabave, no mišljenje je AmChama da te izmjene treba proširiti i na druga područja gdje postoji prostor za unaprjeđenje, pa tako upravo i ono ekonomski najpovoljnije ponude, zatim okvirnih sporazuma, jednostavne nabave itd.

Prema riječima Doko Jelušić ekonomski najpovoljnija ponuda je najznačajnija okosnica javne nabave u godinama koje slijede, a prije nekoliko godina kada je uvedena kao obavezan element u ponudama, počela se "polako koristiti".

"Međutim, cijena i dalje predstavlja najveći dio i okosnicu javne nabave u Hrvatskoj, a ona nije uvijek ono što je zapravo i dugoročno optimalno rješenje za državne naručitelje", istaknula je.

AmCham se stoga zalaže da se ekonomski najpovoljnija ponuda koristi kao okvir u kojem će se odvijati javna nabava, no da cijena pritom ne bude jedini kriterij, kao što obično jest.

"Želja je osigurati okruženje transparentnih, tržišno konkurentnih natječaja u kojima ugovore potpisuju poslovni subjekti zahvaljujući ne samo cijeni već i kvaliteti, ekspertizama i inovativnosti", poručila je Doko Jelušić.

Kako je dodala, kupovanje najjeftinijeg "može funkcionirati" na nekim vrlo jednostavnim proizvodima, robi široke potrošnje i sl. Međutim, ako se kupuju kompleksniji dijelovi tehnologije ili nešto što dugoročno treba pokazati određenu učinkovitost, onda cijena zapravo nije najbolji kriterij.

Za primjer je uzela javnu nabavu u zdravstvu, pa tako ako primjerice mlađem pacijentu ugradite nedovoljno kvalitetan umjetan kuk, postoji opasnost da će se operacija morati ponavljati, što je nepovoljno za pacijenta, a skuplje za sustav.

"Ako je naglasak na kvaliteti, onda to može biti dugoročno puno isplativije nego da u startu kupujete najjeftinije", dodala je izvršna direktorica AmChama.

Javna nabava čini 14 posto BDP-a EU-a

Voditeljica javne nabave u PwC Hrvatska Jelene Drndić kaže da javna nabava prožima razne sektore te stoga može imati velik utjecaj na njihov napredak, primjerice na inovacije i "zeleni" sektor.

Naime, javna nabava čini 14 posto BDP-a Europske unije, te ima velik utjecaj na investicije, budući da se gotovo polovica europskih strukturnih i investicijskih fondova troši upravo kroz ugovore o javnoj nabavi.

Taj udio je gotovo jednak i u Hrvatskoj, a kada je riječ o našoj zemlji, Drndić je između ostalog apostrofirala važnost jačanja kompetencija službenika i načina na koji se javna nabava provodi, jačanje međuresorne suradnje, bolje povezanosti i suradnje javnog i privatnog sektora, što može doprinijeti boljoj efikasnosti, bržoj provedbi javne nabave pa tako naposljetku i jačanju malog i srednjeg poduzetništva.