Glasajući sa 67 glasova za i 27 protiv, senatori su se dogovorili da će ograničiti raspravu o tom prijedlogu zakona, najvećem investicijskom paketu zadnjih desetljeća u SAD-u kojim će se financirati izgradnja cesta, mostova, zračnih luka i vodenih putova.

No kada će prijedlog zakona točno biti usvojen još je nejasno, jer se zastupnici pripremaju za moguća glasanja o amandmanima i rade iza zatvorenih vrata na postizanju dogovora koji bi omogućio Senatu da brzo završi posao. Glasanje o prijedlogu moglo bi biti u ponedjeljak ili utorak nakon čega se upućuje Zastupničkom domu.

Zakon će povećati savezni proračunski deficit za 256 milijardi američkih dolara kroz 10 godina, pokazuju podaci Kongresa.

Bivši američki predsjednik Donald Trump obećavao je u kampanji 2016. da će ulagati u infrastrukturu, ali obećanja nije ispunio jer nije mogao progurati zakon kroz Kongres.

Bidenov infrastrukturni plan jedan je od njegovih ključnih domaćih ciljeva koji će pokrenuti gospodarstvo.

Obuhvaća 312 milijarda dolara ulaganja u transportne projekte, uključivo prometnice, mostove, zračne luke te 266 milijarda u druge projekte poput ulaganja u vodoprivredni sustav i širokopojasni internet.

No dogovor nije obuhvatio ključne prioritete Bidena i progresivnih demokrata koje on naziva "ljudskom infrastrukturom", a riječ o javnom novcu za stanovanje te za zdravstvenu i skrb o djeci.

Demokrati koji vrlo tankom većinom kontroliraju Kongres žele ta područja uključiti u nove pakete koje će nastojati progurati kroz Senat bez glasova republikanaca.

"Ovaj sporazum znači milijune dobro plaćenih radnih mjesta" .... no oni su i pokazatelj nama, ali i svijetu, da je američka demokracija učinkovita i zato je to velik korak naprijed za našu zemlju", rekao je Biden u Bijeloj kući krajem lipnja.