Milijuni američkih građana ovog će utorka pristupiti glasačkim mjestima kako bi izabrali svoje predstavnike u jednim od najpažljivije praćenih izbora u posljednje vrijeme. Izbori poznati pod nazivom 'midterm' (pola mandata) jer se održavaju na polovici predsjedničkog mandata bit će najvažniji indikator uspješnosti politike predsjednika Donalda Trumpa. Prominentna pozicija koju ti izbori već tjednima zauzimaju u medijima i na društvenim mrežama dovoljno govori o njihovoj važnosti, a u prilog im ide i procjena da će za donacije političkim kandidatima i opcijama biti odvojen rekordan iznos od čak 5,2 milijardi dolara.

O čemu se radi? U ovom trenutku većinu u gornjem i donjem domu američkog parlamenta drži republikanska stranka (GOP, Grand Old Party). Kako je i predsjednik Donald Trump izabran uz podršku republikanaca, takva situacija mu bitno olakšava predlaganje zakona i vođenje politike. No, na izborima se, između ostalog, bira kompletni novi sastav donjeg doma parlamenta, i trećina mjesta u gornjem domu. Uhvati li demokratska stranka većinu stvari se za Trumpa bitno kompliciraju. Uz to, dvije trećine američkih saveznih država bira svoje guvernere, a paralelno se provode još i brojni drugi lokalni izbori poput onih za državne parlamente ili za gradonačelničke pozicije.

Još od izbora na kojima je pobijedio prije dvije godine ne stišavaju se kritike oko Donalda Trumpa: bilo na njegovo ponašanje, karakter, na njegov način vođenja države ili na politike koje provodi. Aktivnost o kojoj svjedoče mediji, ali i koja se može primijetiti na društvenim mrežama, pokazuje da je američko društvo u međuvremenu dodatno polarizirano, ali i angažiranije po pitanju politike. Izbori će stoga biti vrlo jasna ocjena politike koju provode Trump i republikanska stranka jer se savezna politika dobrim dijelom prelijeva i na razinu republika, pa i niže.

Pokazatelj angažmana građana i interesa za političku budućnost zemlje je i iznos donacija političkim kandidatima i opcijama. Vašingtonski Centar za odgovornu politiku (CRP, Center for Responsive Politics) koji se bavi praćenjem financiranja američke politike objavio je procjenu da će građani i kompanije za donacije izdvojiti rekordnih 5,2 milijarde dolara, što je više od četvrtine cijelog hrvatskog godišnjeg proračuna. U Centru kažu da je to "daleko više" od bilo kojih takvih izbora u prošlosti.

Pozivajući se na informacije američke Državne izborne komisije (FEC, Federal Election Commission) Centar je objavio podatke o najvećim pojedinačnim donatorima do kraja listopada, iako se može pretpostavljati da su mnogi među njima, kao i drugi, određene iznose donirali i kroz organizacije koje mogu sakriti takve transakcije zahvaljujući kompleksnim pravilima koja kroje izborno i političko financiranje.

Generalno gledajući demokratski kandidati su u prednosti nad republikancima. Od individualnih donatora demokrati su prikupili 1,3 milijardi dolara, a republikanci nešto manje od milijarde. Uz to, u dosadašnjem trošenju na političke kampanje demokrati su potrošili milijardu dolara, a republikanci 720 milijuna. Ukupno, prema modelu CRP-a do kraja izbora demokrati bi trebali potrošiti oko 2,5 milijardi, a republikanci 2,2 milijarde i to će biti prvi puta u posljednjih deset godina da demokrati potroše više od republikanaca.

Među pojedinačnim donatorima nalazi se niz poznatih imena iz politike i biznisa. Najveći pojedinačni donatori su Sheldon i Miriam Adelson koji su republikancima donirali barem 113 milijuna dolara. Sheldon Adelson je poznati kockarski mogul iz Las Vegasa, a bio je i najveći pojedinačni donator Donalda Trumpa tijekom njegove kampanje. Adelsonovo bogatstvo se procjenjuje na više od 30 milijardi dolara.

Na drugom mjestu nalaze se supružnici Thomas Steyer i Kathryn Taylor koji su demokratima donirali 50,7 milijuna dolara. Thomas Steyer je bivši menadžer investicijskih fondova čije se bogatstvo procjenjuje na oko 1,6 milijardi dolara, a poznat je i po tome da već desetljećima podržava demokrate te ga se smatra "progresivnom" suprotnosti braći Koch, poznatim milijarderima i industrijalcima koji već desetljećima podržavaju konzervativnu politiku, ali koji su iskazali i određene rezerve prema politici Donalda Trumpa.

Na trećem mjestu donatora nalaze se supružnici Richard i Elizabeth Uihlein koji su demokratima donirali 39 milijuna dolara, a milijun dolara manje donirao im je Michael Bloomberg, bivši njujorški gradonačelnik i čelnik Bloomberg poslovnog carstva. Njegovo se bogatstvo procjenjuje na 46 milijardi dolara, a Bloomberg je poznat kao zagovaratelj liberalnih ideja, iako se za gradonačelničku poziciju kandidirao uz podršku republikanaca.

Među deset najvećih donatora nalazi se i omiljena meta napada desničara i konzervativaca milijarder George Soros koji je demokratima donirao 17 milijuna dolara. Rođeni Mađar koji je bogatstvo zaradio u mešetarenju na financijskom tržištu i danas je težak više od osam milijardi dolara vrlo je poznat po političkim donacijama.

Na listi se nalaze i supružnici Stephen i Christine Schwarzman koji su republikancima donirali 12,8 milijuna dolara. Stephen Schwarzman je glavni izvršni direktor poznate investicijske kompanije Blackstone koja drži vlasničke udjele u mnogim poznatim kompanijama.

Zbog percipirane aktivnosti demokrata i onih koji ih podržavaju predstojeći američki izbori po duhu pomalo podsjećaju na francuske predsjedničke izbore 2002. godine. Nakon što je drugi krug tada neočekivano izborio desničarski kandidat Jean-Marie Le Pen, francuski su birači u strahu od radikalnog zaokreta državne politike svoje povjerenje masovno poklonili Jacquesu Chiracu koji je onda dobio čak 82 posto glasova.

U protekle dvije godine demokrati ne prestaju iskazivati svoje iznimno nezadovoljstvo Trumpovom i republikanskom politikom, no za razliku od spomenutih francuskih izbora, dvije političke opcije u SAD-u imaju otprilike jednaku podršku zbog čega će rezultati izbora biti vrlo jasan pokazatelj promjena u američkom društvu i politici. U svjetlu procjena i predviđanja koja su obilježila američke predsjedničke izbore, kao i odluku Velike Britanije da napusti članstvo Europske unije, kada su se u oba slučaja predviđali suprotni ishodi, mediji i komentatori se ovih dana suzdržavaju davati bilo kakve konkretne procjene o tome kakav će točno biti ishod. No, kakav god on bio, teško je očekivati da će neki izbori u skoroj budućnosti izazvati takvo zanimanje svjetske javnosti.