U intervjuu za tjednik Lider zagovornik liberalne ekonomije i analitičar Velimir Šonje otkrio koji bi bili njegovi prioriteti da je predsjednik Vlade
'U relevantnoj vremenskoj perspektivi fokus bi trebao biti na trima skupinama mjera koje modu dati rezultate u razumnom roku od najviše dvije godine. To su tri prioriteta: 1. fiskalna konsolidacija; 2. bolja regulacija – otklanjanje zapreka ulaganju i poslovanju; 3. bolje upravljanje državnim tvrtkama. Fiskalna je konsolidacija nužnost; javnost je na nju, za razliku od političkih elita, odavno spremna', rekao je Šonje.
Da bi provela fiskalnu konsolidaciju Vlada, ističe Šonje, mora poboljšati unutarnju učinkovitost. Tu ne misli samo na povećanje učinkovitosti racionalizacijom mase plaća i materijalnih i drugih operativnih troškova.
'Mislim na sposobnost razlikovanja produktivnih od neproduktivnih proračunskih rashoda na svim razinama vlasti da bi se uštedjelo u drugom dijelu, a ne u prvom ili linearnim rezovima', objasnio je Šonje.
Uvjeren je kako bi fiskalna konsolidacija oborila kamatne stope i pokrenula gospodarski rast. Jedan je od glavnih preduvjeta za ubrzani rast bolja regulacija.
'Uklanjanje zapreka te vrednovanje sadašnje i nove, predložene regulacije mora biti centralno vođen projekt s premijerom koji donosi krajnje odluke u vrhu hijerarhije. Projekt bolje regulacije izravno će utjecati na rast mobilizacijom domaćih i stranih investitora', istaknuo je Šonje.
Njegov su treći prioritet državne tvrtke. Sadašnjih 56 strateških poduzeća, smatra, nema nikakvog smisla.
'To je plod ambicije političke elite da imenuje i politički korumpira ljude u što više poduzeća te upravlja njima. U Hrvatskoj vjerojatno ne treba postojati više do 20 do 30 strateških poduzeća koja upravljaju prirodni i strateškim resursima i komunikacijama', rekao je Šonje.
Preostali dio, i većinske i manjinske udjele on bi organizirao u sklopu jednog ili više zatvorenih investicijskih fondova čije upravitelje bi se biralo na međunarodnom javnom natječaju, uz mandat maksimizacije vrijednosti dionica koje treba uvrstiti na burzi.
'U pomno pripremljenim IPO-u uz povlaštene uvjete mogu sudjelovati i građani, izravno i putem svojih mirovinskih fondova, pri čemu bi potonji mogli platiti dionice obveznicama, što bi snizilo javni dug i poboljšalo strukturu obveznih mirovinskih fondova u kojoj je sada previše hrvatskih državnih obveznica', rekao je Šonje za Lider.
