Vlade, regulatori i međunarodni zajmodavci postigli su dogovor o suradnji kako bi pokušali spriječiti masovno povlačenje banaka iz istočne Europe u nastojanju da smanje izloženost riziku i lakše prebrode dužničku krizu u eurozoni.
Kako se navodi u zajedničkoj izjavi u utorak, nacionalne vlasti, tijela Europske unije i međunarodne financijske institucije dogovorili su donošenje druge po redu "Bečke inicijative", dijelom osmišljene po uzoru na sličan sporazum iz 2009. godine, koji je spriječio financijski kolaps u istočnoj Europi nakon izbijanja krize.
"Postignuće ovog sastanka je izuzetan konsenzus. Sada treba sjesti za stol i zajedno s privatnim sektorom dogovoriti detalje", kazao je glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Erik Berglof na konferenciji Euromoney, održanoj u Beču.
Prva Bečka inicijativa pomogla je zapadnoeuropskim bankama da zadrže izloženost ograncima u novoj Europi na samom vrhuncu globalne krize, no njezine obveze istekle su u travnju prošle godine. Banke su otada izložene novim pritiscima da prodaju imovinu kako bi osnažile kapital. Od njih se traži i da smanje izloženost riziku i fokusiraju se na matične zemlje, dok im je istodobno smanjena mogućnost financiranja na tržištima kapitala.
"Kriza u eurozoni sredinom 2011. godine obnovila je rizike u financijskom sektoru Europe. Napetosti, ponajprije na tržištima dionica i kapitala, rezultirale su značajnim pritiscima na smanjenje zaduživanja u mnogim zemljama", navodi se u zajedničkoj izjavi Europske komisije i EBRD-a.
Među bankama kojih se to tiče su austrijske banke Erste Group Bank i Raiffeisen Bank International, talijanski Unicredit i belgijski KBC, redom izloženi pritiscima regulatora da ojačaju kapital.
Ciljevi nove inicijative, dogovorene u ponedjeljak u Beču i u priopćenju nazvane "Beč 2,0", daleko su skromniji od onih iz sporazuma u 2009. godini, kada se od njih tražilo da zadrže ulaganja u novoj Europi. Sada se od njih traži tek da uspore tempo smanjenja zaduživanja i da spriječe krizu financiranja u toj regiji.
"U nedostatku koordinacije, mogući ishod mogao bi biti prekomjerno i nekontrolirano smanjenje zaduživanja, kao i kreditna kriza", kaže se nadalje u toj izjavi.
Izvršni direktor Raiffeisena Herbert Stepić, sudionik konferencije Euromoney, istaknuo je da njegova banka namjerava ostati u novoj Europi, ali da im to dodatno otežavaju zahtjevi o brzini pribavljanja dodatnog kapitala koje bankama nameće Europska agencija za banke (EBA). "To je jedna od najvećih besmislica koje su se dogodile. Na središnju i istočnu Europu mi gledamo kao odredište u koje namjeramo nastaviti ulagati. Nećemo pobjeći zato što ta regija i dalje predstavlja motor rasta za Europu", istaknuo je Stepić.
Bečka inicijativa okupila je predstavnike banaka, Europske komisije, Europske agencije za banke (EBA), Europskog odbora za sistemske rizike, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), EBRD-a, Europske investicijske banke (EIB) i Svjetske banke.