U službenom odgovoru Ustavnog suda od 15. listopada jednoj od zainteresiranih strana, a koji je tportal dobio na uvid, nabrojani su svi dosadašnji podnositelji zahtjeva.

Trima već poznatima bankama – Privrednoj banci Zagreb (PBZ), Sberbank Europe AG i Raiffeisenbank Austria – pridružile su se Zagrebačka banka, Societe generale - Splitska banka i Erste&Steirmärkische bank

Prije bankara Ustavnom sudu se obratio izvjesni Robert Bašić te je svoj zahtjev predao 24. rujna i tako za pet dana pretekao među bankama najagilniji PBZ. Nakon njega ocjenu ustavnosti je 30. rujna zatražio i Damir Jelušić dok su 9. listopada zajednički prijedlog podnijeli zagrebački odvjetnici Marijan Perica i Hrvoje Arko

Kako za Bašića i Jelušića, osim imena i prezimena, nisu navedeni nikakvi podaci, nismo ih uspjeli detektirati. Na naše telefonske pozive od odvjetničkog dvojca javio se Perica.

'Nemam nikakve osobne motive, već me samo zanima zakonitost Vladinih izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju. Sve smo obrazložili za Ustavni sud na desetak stranica', kratko nam je rekao Perica.

U svom odgovoru Ustavni sud navodi i kako nije pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti jer se prijedlozi još uvijek prikupljaju.

Inače, postoje nagađanja, o čemu je prvi govorio bivši čelnik Udruge Franak Denis Smajo, kako bi ustavni suci mogli reagirati u prvom tjednu nakon izbora. Krajnji rok za izračun novih kreditnih obaveza za banke je 15. studenog dok su izbori tjedan dana prije.