Plasmani banaka domaćem nebankarskom sektoru tijekom lipnja i srpnja nastavili su umjereno rasti, pa je njihova godišnja stopa rasta na kraju srpnja iznosila 3,6 posto, pri čemu se rast plasmana uglavnom odnosi na plasmane poduzećima, dok krediti stanovništvu nastavljaju stagnirati, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke
Plasmani su krajem srpnja iznosili 239,5 milijardi kuna, i u odnosu na mjesec prije povećani su za 1,4 milijarde kuna, dok su u usporedbi sa istim razdobljem prošle godine veći za 8,3 milijarde kuna.
Analitičari središnje banke u zadnjem Biltenu HNB-a napominju kako nepovoljni makroekonomski uvjeti još utječu na izostanak snažnijeg oporavka kreditne aktivnosti, unatoč padu aktivnih kamatnih stopa i visokoj razini likvidnosti u bankovnom sustavu.
Rast plasmana i nadalje se gotovo isključivo odnosio na plasmane poduzećima, koji postupno rastu još od kraja prošle godine. U skladu s tim, njihova je godišnja stopa rasta na kraju srpnja iznosila 6,4 posto.
Potraživanja banaka od trgovačkih društava na kraju srpnja iznosila su 110,5 milijardi kuna, što je za 6,7 milijardi kuna više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Premda se dinamika kreditiranja u sklopu modela A programa Vlade za poticanje financiranja poduzeća posredovanjem HBOR-a odvija sporije od planiranog, iz HNB-a navode da se gotovo polovina prirasta plasmana poduzećima u lipnju i srpnju odnosila upravo na realizaciju kredita iz tog programa
Za razliku od poduzeća, krediti stanovništvu i u tom su razdoblju nastavili stagnirati, a njihova je godišnja stopa rasta na kraju srpnja iznosila samo 0,2 posto.
Na kraju svibnja krediti stanovništvu ukupno su iznosili 123,9 milijardi kuna i bili su za svega 198 milijuna kuna veći nego u istom razdoblju prošle godine.
U ukupnim kreditima stanovništvu stambeni krediti čine 44,4 posto, te su krajem srpnja stambeni krediti građanima iznosili nešto više od 55 milijardi kuna.
Središnja je država, nakon snažnog rasta neto obveza u prvih šest mjeseci ove godine, u srpnju znatno poboljšala svoju poziciju prema bankama, i to zahvaljujući priljevu sredstava od izdanja obveznica na domaćem i inozemnom tržištu.
Najveći dio pristiglih sredstava deponiran je na račune kod HNB-a te, u manjoj mjeri, kod poslovnih banaka, dok su se kreditne obveze države samo neznatno smanjile. Prema podacima iz Biltena HNB-a, kao rezultat takvih kretanja, neto potraživanja banaka od države bila su u srpnju za 38,6 posto manja nego na kraju istog mjeseca prošle godine.
