U uvjetima izrazito niskih kamatnih stopa i visokih kreditnih rizika banke se u bildanju svojih prihoda sve više oslanjaju na naknade. Provizije na pojedine usluge su im siguran prihod, samo ih trebaju vješto ugraditi u svoje proizvode i uvjeriti potrošače da nisu prevelike.

No ponekad se dogodi da im regulatori pomrse račune. Tako je početkom prošle godine stupila na snagu uredba Europske komisije kojom su osjetno smanjene naknade za prekogranično plaćanje u eurima.

Taj udar na prihode hrvatske banke nadoknadile su povećanjem naknada u domaćem platnom prometu. Među zadnjima je tarife podigla Privredna banka Zagreb, dosad među povoljnijim pružateljima platnih usluga. U novom cjeniku povećali su naknade za vođenje žiro i deviznih računa, naknade za kreditne transfere u poslovnici, naknade za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka te članarinu za SMS bankarstvo.

Osim što su sve značajniji izvor prihoda, naknade su važan instrument kojim banke utječu na navike potrošača. Tako uvođenjem naknade za dizanje gotovine i kreditne transfere u poslovnici nastoje prisiliti klijente da manje koriste šaltere, a više bankomate i bezgotovinske oblike plaćanja. Isto tako, visokim cijenama pojedinačnih usluga nastoje potaknuti klijente da aktiviraju pakete usluga s ciljem da ih dugoročno vežu uz sebe.

Vrste i visine naknada za sve bankarske usluge javno su dostupne, ali zbog neujednačenosti usluga nije ih lako uspoređivati. Snalaženje u šumi naknada znatno je olakšao HNB-ov preglednik omogućujući usporedbu naknada pojedinačnih usluga povezanih s računom za plaćanje, kao i one za pakete usluga što uključuju vođenje kunskog tekućeg računa.

Usporedili smo bankarske naknade za najčešće korištene pojedinačne usluge u sedam najvećih banaka (Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste banka, OTP banka, Raiffeisen banka, Hrvatska poštanska banka i Addiko banka).

Mjesečne naknade za vođenje računa nisu se značajnije mijenjale i kreću se od devet kuna u PBZ-u i RBA-i do 13,5 kuna u Addiko banci.

Većih promjena nije bilo ni što se tiče naknada za korištenje internetskog i mobilnog bankarstva. U većini banaka one se kreću oko 10 kuna mjesečno. Izuzetak je Erste banka, koja ovu uslugu ne naplaćuje, a najvišu naknadu, od 13,5 kuna, ima Addiko banka.

Pritom većina banaka (Addiko, HPB, OTP, ZABA) ove dvije usluge naplaćuje pojedinačno, a PBZ i RBA uz mjesečnu naknadu od 12, odnosno 11 kuna nude objedinjenu uslugu internetskog i mobilnog bankarstva.

Većina banaka u protekle dvije godine podigla je naknade za bezgotovinska plaćanja (kreditni transferi). Ove naknade znatno se razlikuju ovisno o tome je li transfer izvršen u poslovnici banke ili putem interneta.

Ako plaćate račun u poslovnici banke, u pravilu je određena fiksna provizija u postotku od visine računa, pri čemu je limitiran minimalan i maksimalan iznos naknade.

Najpovoljniju fiksnu proviziju od jedan posto imaju HPB, PBZ i RBA. Addiko naplaćuje 1,2 posto, ZABA 1,25 posto, Erste 1,5 posto, a najvišu proviziju od dva posto ima OTP banka.

Podignute su i minimalne naknade koje sada variraju od osam kuna (Erste, HPB, RBA) do 13,5 kuna (Addiko), kao i maksimalne naknade što se kreću od 75 kuna (Erste, PBZ) do 125 kuna (ZABA).

Korekciju naviše banke su provele i za naknade koje se plaćaju na online transfere putem internetskog i mobilnog bankarstva.

Za plaćanja u korist računa u istoj banci ranije je većina banaka imala proviziju od kune, a sada je tu tarifu zadržala samo Erste banka. ZABA i PBZ naplaćuju 1,25 kuna, Addiko 1,75 kuna, a OTP i RBA dvije kune. Ovdje je izuzetak HPB jer ne naplaćuje online transakcije na račune u toj banci.

Za online plaćanja na račune u drugoj banci većina (Erste, HPB, OTP, RBA) naplaćuje dvije kune po transakciji, ZABA i PBZ naplaćuju 2,25 kuna, a Addiko 2,50 kuna.

U posljednje dvije godine u većini banaka naknade za izravno terećenje prebačene su na leđa potrošača. Nekada su te naknade u pravilu plaćale tvrtke s kojima je ugovoren ovaj model plaćanja, za njih daleko najpovoljniji, jer se automatski naplaćuju s računa potrošača.

Za izravno terećenje neke banke sada skidaju s računa klijenata fiksnu naknadu koja se kreće od dvije do tri kune po transakciji, a neke u postotku (0,5 posto od jedan posto), pri čemu je limitiran minimalan i maksimalan iznos, koji može dosegnuti do 50 kuna (RBA i PBZ).

U većini banaka kreditnu karticu možete dobiti bez naplate upisnine, no u OTP-u i ZABA-i naplatit će vam 100 kuna, a u Addiko banci 109 kuna. ZABA i OTP naplatit će vam i godišnju članarinu od 200, odnosno 150 kuna.

U većini banaka povećane su ionako paprene naknade za dizanje gotovine na bankomatima drugih banaka pa to svakako valja izbjegavati.

Po visini ove naknade ističe se Addiko banka te će vam prilikom dizanja gotovine debitnom karticom naplatiti 2,5 posto od vrijednosti transakcije plus 15 kuna. Pri dizanju manjih iznosa najviše će vas 'oderati' RBA i OTP banka jer naplaćuju minimalnu proviziju od čak 25 kuna.